Vlada raspisala lokalne izbore, kreće prikupljanje potpisa

Hrvatska je vlada na popodnevnoj sjednici raspisala lokalne izbore za nedjelju, 16. svibnja. Birat će se vijeća i čelni ljudi općina, gradova i županija.
U odnosu na izbore prije četiri godine, birat ćemo 568 zamjenika načelnika i gradonačelnika manje te desetak posto manje članova predstavničkih tijela.
U Zagrebu će se, primjerice, umjesto 51 birati 47 gradskih zastupnika. Taj broj vijećnika u svojim će vijećima i skupštinama imati i drugi gradovi i županije s više od 300.000 stanovnika.
Broj članova lokalnih vijeća i skupština ovisi o broju stanovnika jedinice, najmanje – sedam, birat će jedinice do 1000 stanovnika, najviše – 47, one s više od 300.000 stanovnika.
I broj zamjenika se također veže uz broj stanovnika jedinice. Dva će zamjenika imati župan županije s više od 250.000 stanovnika i gradonačelnik grada koji ima više od 100.000 stanovnika, dakle nitko u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ne ispunjava taj zahtjev.

Kako smo već pisali, po novim pravilima sva mjesta s manje od deset tisuća stanovnika više nemaju pravo na zamjenika što znači da će u BBŽ knjiga na jedno rukovodeće slovo, ono načelničko pasti u svim općinama. Pravo na zamjenika više nema niti Grubišno Polje, a usamljeni jahač bez prava na zamjenika će ostati i gradonačelnik Čazme.

Garešnica se s pravom na zamjenika “provukla” kroz iglene uši jer je minimalni broj stanovnika nekog grada za zamjeničku funkciju deset tisuća, a Garešnica prema posljednjem popisu stanovništva ima 10.472 stanovnika te će sljedeće četiri godine imati dogradonačelnika, ali jednog, a ne kao do sada dva. Na jednog zamjenika će se morati naviknuti i bjelovarski gradonačelnik.

Prava nacionalnih manjina na zastupljenost izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi nisu dirana.

Općinski načelnik, gradonačelnik i župan biraju se većinom glasova, dakle da bi bili izabrani u nedjelju, 16. svibnja, moraju dobiti više od 50 posto glasova birača koji su glasovali.

Ne pođe li to za rukom ni jednom od kandidata, za dva će se tjedna, 30. svibnja, na Dan državnosti, održati drugi izborni krug u koji ulazi dvoje kandidata s najvećim brojem glasova. Izabran će biti kandidat koji dobije veći broj glasova.

Pravo biranja imat će hrvatski državljani s navršenih 18 godina i prebivalištem u jedinici za čija se tijela izbori provode. Za razliku od predsjedničkih i izbora za Sabor, birači mogu glasovati samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj, bilo u inozemstvu.
Postroženi su uvjeti za kandidiranje, naime, popisu onih koji se ne smiju kandidirati, na kojem su policijski službenici, djelatne vojne osobe, službenici i namještenici u Oružanim snagama, dodane su i osobe pravomoćno osuđene na kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci. Međutim, od odredbe da se to odnosi i na kazne koje su zamijenjene radom za opće dobro te uvjetnom osudom.
Za kandidacijsku listu za lokalna predstavnička tijela političke stranke ne moraju, no birači (neovisne liste) moraju prikupiti propisani broj biračkih potpisa.
Koliko će ih trebati, ovisi o tome koliko jedinica ima stanovnika, taj se broj kreće od 25 u općinama do 350 stanovnika do 2500 potpisa u jedinicama koje ih imaju više od pola milijuna.
Neovisno stoje li iza njih stranke ili birači, kandidature za općinske načelnike, gradonačelnike i župane mora pratiti odgovarajući broj potpisa, od 35 u općinama do 350 stanovnika, do 5000 u gradovima i županijama s više od pola milijuna stanovnika.
Kako bi se spriječilo širenje zaraze koronavirusom, HZJZ preporučuje da se potpisi prvenstveno prikupljaju na otvorenom, da građani koriste svoje olovke i nose maske, te da se poštuju opće epidemiološke mjere.