Obiteljski ‘hobi’ mladi Šušnjarac pretvorio je u uspješan posao. Tek su mu 24 i budućnost vidi na selu!

ŠTEFANJE – U vrijeme kada iz agrara stižu vijesti o padu stočnog fonda i stočarima koji su zbog nagomilanih problema ispraznili staje, iz Donje Šušnjare kod Štefanja dolazi lijepa poljoprivredna priča. Luka Galić ima tek 24 godine i bavi se ratarstvom i tovom svinja. Godišnje ima oko 200 tovljenika i obrađuje 60 do 70 rali zemlje. Njegovi su se roditelji poljoprivredom, kaže, bavili više kao hobijem, ali on je nakon završetka škole djedovinu odlučio pretvoriti u malo ozbiljniju poljoprivrednu priču. Za njega nije bilo dileme.

-To je ljubav od malih nogu prema poljoprivredi. Način života je malo mirniji nego u gradu, sam sam svoj gazda i koliko god je teško i komplicirano u nekim stvarima je i ljepše i lakše – tumači razloge svoje odluke mladi poljoprivrednik.

Njegovim imanjem uskoro neće vladati samo svinje jer proizvodnju proširuje i na tov junadi. Bez različitih grana se danas u poljoprivredi više ne može, priča nam Luka.

-Bez svaštarenja ne bi mogli ništa jer je svaka godina drugačija. Jedne godine je bolje ratarstvo, druge stočarstvo, pa onda svinjogojstvo. Bez svaštarenja bi to bilo jako teško – napominje Galić koji se spremno hvata u koštac s nekoliko agrarnih grana.

Ipak, ne bi mogao sam. Za nabavu grla za tov junadi i kupnju potrebnih strojeva povukao je 50 tisuća eura iz Podmjere 6.1.1. Programa ruralnog razvoja za mlade poljoprivrednike. Kroz tu je mjeru u Hrvatskoj prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do sada odobreno 1835 zahtjeva, a tek oko osam posto se odnosi na Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Konkretno, mjeru je do sada koristilo 149 mladih bjelovarsko-bilogorskih poljoprivrednika među kojima i Luka Galić koji priznaje da bi bez te injekcije od 50 tisuća eura teško krenuo u proširenje proizvodnje.

-Jako teško bih mogao krenuti sam jer je to puno ulaganja, a dugo se čeka na isplate kod prodaje životinja i tržište je u ovom trenutku jako nesigurno tako da je pitanje bih li se bez europskih fondova odlučio krenuti u takvu investiciju – iskren je Galić.

Dio mladih poljoprivrednika se ipak žali na proceduru koja im je, kažu, omča oko vrata. Na isplate su, kažu, ranije znali čekati predugo.

-Vi ne možete, ni mladi, a ni drugi poljoprivrednici čekati dvije, tri godine na realizaciju neke mjere. Vama se stvori neka prilika i vi ćete to izrealizirati sami ili

ćete se početi razvijati u nekom drugom smjeru i na kraju ćete vratiti sredstva – upozorava zamjenica predsjednika Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika Ines Dundović.

Podaci APPRRR-a pokazuju da je od ugovorenih 85.117.951,52 eura do sada isplaćeno 76.650.497,21 eura, a mladim poljoprivrednicima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je od odobrenih 6.822.811,56 eura do sada isplaćeno 6.420.630,48 eura, dakle 94 posto. Luka Galić se nada da će se njegov projekt do kraja izrealizirati do kraja godine, a on sam se na proceduru ne može požaliti.

-Projekt je pisan prije nekih godinu dana i čak nisam ni dugo čekao, sve je išlo vrlo brzo. Nisam imao problema s birokracijom u ovom slučaju, iznenađujuće brzo je sve odrađeno – priča svoje pozitivno iskustvo mladi štefanjski poljoprivrednik.

Dobre su vijesti da je u novom programskom razdoblju potpora za mlade poljoprivrednike s 50 tisuća povećana na 75 tisuća eura, a prva isplata je 70 posto investicije što će im svakako olakšati provedbu. To je jak vjetar u leđa, ali samo ako se novac dobro utroši i ako mladi poljoprivrednici imaju dobro razrađen razvojan plan, napominje dopredsjednica Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika.

-Znalo je biti velikih problema. Izgleda super i mislite si ‘odlično, 50, a po novom 75 tisuća eura je veliki novac’, ali kada vi krenete raditi to nije velik novac i jako brzo se iskoristi. Velik problem je što se uvjetuje zapošljavanje i bez obzira koliko potpora dobro zvuči svima savjetujem da dobro razmisle jesu li kandidat ili ne za tu mjeru jer to nije samo dobiti novac već to treba održati i raditi što često nije jednostavno. Treba jako dobro znati u kojem smjeru se ide i koje su želje – savjetuje Ines Dundović.

Oni koji se žele prijaviti moraju se naoružati strpljenjem jer još nije poznato kada će novi natječaj biti raspisan.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.