Stres kod mladih: Što pomaže, a što odmaže i zašto podrška čini razliku

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

Državna matura i ispitni rokovi za mnoge su mlade vrhunac stresa u obrazovnom procesu. Pritisak uspjeha, očekivanja okoline i nesigurnost u vlastite sposobnosti često dovode do osjećaja preopterećenosti i psihičkog umora. No kako se mladi zapravo nose sa stresom i koje strategije su stvarno korisne?

Psihologinja Ivana Mihotić Sekovanić iz Obiteljskog centra Područne službe Bjelovarsko-bilogorske županije naglašava kako stres sam po sebi nije nužno negativan.

-Stres je prirodan odgovor na visoke zahtjeve koji se očekuju od maturanata i studenata. Na neki način pokazuje da im je stalo do vlastitog uspjeha i da su aktivni u pripremama. On može biti motivator, ali samo ako nije prejak i ne traje predugo – uvodno je pojasnila psihologinja, ipak načini na koje mladi pokušavaju ublažiti stres nisu uvijek učinkoviti, a niti zdravi.

-Svi razvijamo vlastite načine nošenja sa stresom, no nisu svi jednako učinkoviti. Primjerice previše izbjegavajućih aktivnosti, kao što su igranje igrica, gledanje filmova/serija ili „skrolanje“ po internetu smanjuju stres u tom trenutku, ali ga zapravo povećavaju dugoročno. Isto vrijedi i za prejedanje ili konzumiranje različitih supstanci (alkohol, droga) – nadodala je psihologinja

Zato je važno prepoznati koje metode pomažu, a koje dodatno otežavaju funkcioniranje, osobito u vrijeme priprema za ispite.

-Distrakcija u manjoj količini može biti korisna, da se osoba privremeno opusti. Kao u svemu važna je umjerenost – pojašnjava Mihotić Sekovanić.

Pozitivno je što današnji mladi često samoinicijativno traže načine kako se nositi sa stresom – često uz pomoć interneta ili umjetne inteligencije.

-Mnogi ‘guglaju’ strategije nošenja sa stresom i to im može pomoći. Nemam ništa protiv da koriste resurse koji su im dostupni. Ali ponekad je ipak potrebna dodatna podrška kako bi mlada osoba odabrala ono što je za nju najučinkovitije – kazala je psihologinja, uz napomenu da pretjerano vjerovanje internetu može izazvati kontra učinak.

Što stvarno pomaže?

Jedno je sigurno, ne postoji univerzalno rješenje koje odgovara svakom pojedincu. Svaka mlada osoba stres doživljava drugačije i upravo zato pristup treba biti individualan.

-Niti jedna tehnika nošenja sa stresom nije ‘magična’. Ne rješava sve probleme i ne odgovara svima. Zato ih i imamo toliko – nadodala je psihologinja, te kao konkretne primjere navela sljedeće:

• postavljanje realnih očekivanja od sebe
• organizaciju učenja i izbjegavanje učenja do iscrpljenosti
• manje i dostižne ciljeve
• pauze tijekom učenja
• otvoreno izražavanje emocija
• traženje podrške
• tehnike opuštanja
• preispitivanje negativnih misli

Posebno je istaknula i važnost podrške iz okoline:

-Podrška okoline jedan je od glavnih zaštitnih faktora. Mladi trebaju znati da nisu sami, da imaju nekoga tko ih razumije i podržava.

Roditelji i prijatelji: ne samo nadzor, već razumijevanje

Uloga roditelja i prijatelja u razdoblju stresa iznimno je važna, ali često se događa da, iako iz najbolje namjere, roditelji pojačaju pritisak.

-Roditelji često kažu: ‘Ne tražimo ništa, samo da izvršava školske obaveze.’ No, upravo to može povećati stres. Adolescentu treba više od školskog uspjeha da bi razvio svoj identitet – treba mu društvo vršnjaka, hobiji i prostor za istraživanje – pojasnila je Mihotić Sekovanić.

Ako se identitet mlade osobe veže isključivo uz školski uspjeh, to može negativno utjecati na njezino mentalno zdravlje. Zato je važno omogućiti im ravnotežu, da se bave i stvarima koje nisu škola ili fakultet.

Također, stav roditelja prema stručnjacima za mentalno zdravlje može uvelike utjecati na to hoće li mlada osoba potražiti pomoć.

-Ako roditelji smatraju da je odlazak kod psihologa sramotan ili besmislen, manja je vjerojatnost da će mladi tražiti pomoć – čak i kada im je potrebna – kazala je naša sugovornica.

Djevojke vs. mladići: postoji li razlika u doživljaju stresa?

Kad govorimo o razlikama među spolovima, istraživanja pokazuju određene obrasce, ali uz važnu napomenu.

-U prosjeku djevojke tijekom adolescencije snažnije doživljavaju emocije, što znači i snažniji doživljaj stresa. One su često otvorenije u izražavanju emocija, što im pomaže – jer ih okolina lakše razumije – pojasnila je psihologinja dodajući kako ipak u određenim kontekstima spol nije presudan.

Poruka mladima: Ne morate kroz sve prolaziti sami

Za kraj, psihologinja je poručila mladima da ne zaborave najvažnije:

-Podsjetila bih sve koji su pod stresom da procijene na što mogu utjecati i da se usmjere na to. Intenzivna zabrinutost ne rješava problem, često ga pogoršava. Rijetki su događaji koji određuju cijeli život – uvijek postoji nova prilika i mogućnost popravljanja – zaključila je Mihotić Sekovanić.


PODIJELI S PRIJATELJIMA!