Kad ljubav prema trešnjama postane svjetski hit: Priča o ginu koji je zaludio čak i Britance

Gin ima bogatu povijest koja se prema njemu odnosila s ljubavlju i osudom. Prema jednoj, doduše malo vjerojatnoj teoriji, u 12. stoljeću su ga proizveli nizozemski redovnici kao lijek za bubonsku kugu. No, ono što je točno je da su ga u srednjem vijeku smatrali ljekovitom kod kašlja, reume i bubrežnih problema. No, u 18. stoljeću u Velikoj Britaniji ga se proizvodilo u tolikom obimu da je bio jeftiniji od piva, zbog čega je donesen poseban akt kojim se zahtijevalo licenciranje proizvodnje i nametnuti su veći porezi, a nazivalo ga se opijumom naroda i pogrdno uništavateljem majki jer se vjerovalo da žene upravo zbog ljubavi prema njemu napuštaju svoju djecu. Danas više nije na zlom glasu, a posljednjih je godina sve popularniji kod nas i sve je više proizvođača. Među njima je i križevačka Destilerija Babić čiji je gin “Cherry on top” na nedavno održanoj GinIstri drugi put osvojio zlato. Riječ je o ginu infuziranom trešnjom koji je zaobljen i uravnotežen što je potvrdilo i srebro na prestižnom International Wine & Spirit Competition u Londonu ove godine.

-Oni su rekli da je zaokruženi karakter, da je sofisticiran, slojevit, a opet pitak i elegantan s jasno izraženom aromom borovice i toplim začinskim tonovima, a da trešnja koja je sastavni dio gina dodaje dubinu, ali ne narušava ravnotežu i to ga čini idealnim za uživanje samostalno, ali i u koktelima. To je opis stručnjaka s jako izraženim nepcima, kak bi se reklo – ponosno ističe Franjo Babić.

 

Priča o nastanku gina

Babić je po zanimanju vinar, put ga je iz struke odveo u menadžment i consulting, ali želio se vratiti što je napravio kroz destilat i voćnjak.

-Početna priča je bila ta da smo posadili voćnjak trešanja i radili smo i radimo još uvijek konzumne trešnje, a onda se kada smo napravili destileriju javila ideja da to spojimo i to nam je pošlo za rukom – kaže taj križevački proizvođač.

 

To je donijelo i logično ime gina “Cherry on top”. Osim po noti trešnje koja asocira na ljeto i godišnji odmor, gin Babićevih specifičan je i po tome što je destiliran u bakrenom kotlu. To je svojevrsno poštivanje tradicije, ali glavni razlog leži u kemiji.

-Bakar kao takav na sebe veže sumporne spojeve koji inače u destilatu mogu stvarati vrlo neugodne mirise sumporovodika, a s druge strane bakar s alkoholom stvara aromatske spojeve – tumači Babić.

Rezultat je jedinstvena aroma, a iako je domaća destilat scena razvijena i živa i puno je onih koji proizvode craft gin neće se dogoditi da proizvođači jedni druge kopiraju.

 

Svatko traži svoj potpis, a za Babiće je to trešnja.

-Nama je to došlo prirodno, logično i po svemu sudeći se to dobro spojilo. To je naša priča, a drugi proizvođači imaju svoje stvari – kaže Babić.

Po razvijenoj craft gin sceni Hrvatska je fenomen što se potvrdilo i na GinIstri.

-Razgovarao sam s organizatorima i oni kažu da smo mi jedina mediteranska zemlja koja je tako prigrlila gin i kako njihovi gosti dolaze iz zemalja u kojima je gin domicilni proizvod, smatraju da bi imalo smisla Hrvatsku promovirati u tom smislu, kao jedinu mediteransku zemlju koja je prigrlila gin i ima veliku raznolikost i kvalitetu ginova – ističe nagrađivani proizvođač.

 

Tržišta ima. Babiće je u startu prigrlila lokalna sredina, sada se pomalo šire. Ušli su u neke trgovine, a aktivni su na barmenskoj sceni.

-Surađujemo s koktel majstorom Josipom Bradićem i vrlo rado radimo na eventima jer na taj način predstavimo naš proizvod i neke stvari koje se s njim mogu napraviti – kaže Franjo Babić.

To je dobar način da se dođe do novih ljubitelja križevačkog gina s križevačkim trešnjama i ručno ubranom borovicom s planinskog lanca Kapele.