Hrebak ima odličan prijedlog kako smanjiti cijenu grijanja, hoće li ga ministar poslušati?

Zastupnik Dario Hrebak postavio je u utorak na Aktualnom satu Sabora pitanje ministru gospodarstva Anti Šušnjaru o mogućnostima ubrzanja razvoja geotermalne energije koja bi građanima omogućila jeftinije grijanje škola, bolnica, vrtića i domova.

Hrebak je istaknuo da je geotermalna topla voda četiri puta isplativija od plina. Naveo je da je prošle godine u Bjelovaru izgrađena bušotina vrijedna pet milijuna eura u kojoj je pronađena geotermalna voda temperature 85 stupnjeva.

Zastupnik je pojasnio da bi se tom energijom mogao podići standard građana kroz puno jeftinije grijanje koje Hrvatska može koristiti iz vlastitih potencijala. Dodao je da se na razini Europske unije 50 posto ukupnih potreba za energijom troši na grijanje i hlađenje.

Hrebak je upitao može li se pojačati intenzitet razvoja te uključiti HEP kako bi se ta energija što prije stavila u funkciju za građane. Istaknuo je da Hrvatska ima geotermalni potencijal 60 posto veći od europskog prosjeka i jači od susjedne Mađarske koja ima više od 200 aktivnih bušotina.

Ministar Šušnjar odgovorio je da je projekt Grada Bjelovara “hvale vrijedan i putokaz kojim treba ići”. Naveo je da su Vlada i Ministarstvo putem Agencije za ugljikovodike alocirali više desetaka milijuna eura za takve projekte u Osijeku, Vinkovcima, Velikoj Gorici, Karlovcu i Virovitici.

Ministar je pojasnio da će Agencija za ugljikovodike preuzeti vođenje projekata jer su to skupi projekti koje jedinice lokalne samouprave ne mogu same realizirati. Dodao je da će se koristiti europska sredstva dostupna u idućem višegodišnjem financijskom okviru.

Šušnjar je naveo da se iz jedne bušotine može zagrijati 35 tisuća kvadratnih metara staklenika, čime se otvara mogućnost povezivanja energetike i poljoprivrede. Dodao je da bušotine koštaju između 10 i 20 milijuna eura, a potrebno je ići do tri do četiri tisuće metara dubine.

Ministar je istaknuo da je geotermalna energija tzv. baseload energija koja proizvodi 24 sata na dan bez negativnih implikacija na mrežu. Otpadna toplina iz proizvodnje električne energije također se može koristiti.

Hrebak je zaključio da će Hrvatskoj do 2045. drastično padati vlastita proizvodnja plina, pa predlaže zamjenu plina efikasnijom, ekološki prihvatljivijom i jeftinijom toplom vodom koja će građanima omogućiti niže troškove grijanja.