Ministar pojasnio novi zakon: Evo koliki porez biste mogli plaćati za nekretnine u kojima ne stanujete
Nova godina donijela brojne zakonske promjene. Između ostalog, ova godina donosi promjene vezane uz nekratine. Tako je porez na kuće za odrmor zamijenjen novim porezom na nekretnine, a paralelno je predstavljen Nacionalni plan stambene politike kojim se želi riješiti problem održivog i priuštivog stanovanja, posebice za mlade pojedince i obitelji, i to kombinacijom mjera od kojih je jedan dio i u domeni porezne politike.
Kako pojašnjava ministar financija Marko Primorac za 24 sata, cilj je da se mjerama porezne politike djeluje na aktiviranje nekorištenih stambenih nekretnina i poticanje dugoročnog najma. Povezujući ciljeve koji se žele postići, od poreza na nekretnine oslobađaju se, između ostaloga, nekretnine koje se iznajmljuju temeljem ugovora o dugoročnom najmu za potrebe stalnog stanovanja te nekretnine koje se koriste za stalno stanovanje vlasnika. Dakle, transformacija poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine svakako nije bila motivirana financijskim razlozima, a njeni će ciljevi biti postignuti ako i ne rezultira značajnijim poreznim prihodima, jer će isto značiti da je došlo do aktivacije nekretnina što pridonosi rješavanju problema održivog i priuštivog stanovanja. Svakako je moguće, nastavlja Primorac, da lokalne vlasti zbog nadolazećih lokalnih izbora ne budu sklone donošenju odluka o visini porezu na nekretnine tijekom 2025. godine, stoga smo zakonskim odredbama propisali postupanje u takvim situacijama.
– Naime, ako do 28. veljače 2025. predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne donesu odluke o visini poreza na nekretnine, primijenit će se visina poreza kojim su u 2024. godini bile oporezivane kuće za odmor, a za jedinica lokalne samouprave koje u 2024. godini nisu oporezivale kuće za odmor, porez na nekretnine iznosit će 0,60 eura/m². Svakako ćemo vrlo aktivno pratiti primjenu novog poreza na lokalnoj razini i po potrebi predlagati daljnje promjene u cilju unapređenja poreznog sustava i u ovom segmentu – navodi Primorac.
Prema očekivanjima u resornom Ministarstvu, povećanje ponude nekretnina na tržištu za dugoročni najam ili prodaju utjecat će, po pravilima ponude i potražnje, na cijene koje se mogu ostvariti. Također, ministar Primorac se osvrnuo i na rasterećenja u poreznom sustavu s kojim se, podsjetio je, krenulo još 2017. godine.
– Od tada svake godine svjedočimo novom paketu poreznog rasterećenja. Ukupno gledajući, od 2017. godine do sada, ostvareno je porezno rasterećenje u iznosu od oko dvije milijarde eura na godišnjoj razini. Najveći dio ovog rasterećenja, u iznosu od preko 460 milijuna eura, donijela je 2024. godina kada smo uveli olakšicu u obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje, kako bismo rasteretili poreza osobe s najnižim primanjima. Međutim, brojke pokazuju da uslijed kontinuiranog povećanja osnovnog osobnog odbitka oko 50% osoba nema obvezu plaćanja godišnjeg poreza na dohodak. Značajnijim povećanjem osnovnog osobnog odbitka bi se, potpuno opravdano, postavljalo pitanje smislenosti sustava oporezivanja dohotka u kojem više od 50% poreznih obveznika ne plaća porez. Stoga će naša ambicija u narednom razdoblju biti daljnje rasterećenje dohotka, prije svega, kroz smanjenje poreznih stopa te povećanje pravednosti poreznog sustava. Značajni koraci u tom smjeru su već učinjeni kroz ukidanje prireza i povećanje autonomije jedinica lokalne samouprave u smanjenju poreznog opterećenja dohotka, te od početka ove godine uvođenjem poreza na nekretnine. Danas gradovi i općine u svojim rukama imaju snažne alate kojima mogu uravnoteženo planirati mjere porezne politike i mjere socijalne politike s ciljem zadovoljavanja potreba lokalnog stanovništva na svojem području – istaknuo je Primorac za 24 sata.