Poljoprivrednici se punom parom pripremaju za novu sezonu

Iako puna sezona poljoprivrednih radova još nije počela, mirovanja nema. Treba obaviti zimski dio radova i pripremiti nasade jer ako se posao ne odradi kako treba sada, račun će na naplatu doći na ljeto i jesen. Vrijedi to i za vinograde. Tradicionalan početak njihova orezivanje je Vincekovo, ali u stvarnosti to odavno više nije tako.

-Kreće se dosta ranije, više ne možemo krenuti na Vincekovo jer je premalo vremena. Vinogradi svake godine počnu cvasti sve ranije i mora se krenuti što prije kako bi se sve stiglo odraditi na vrijeme zbog pupanja loze – tumači čazmanski vinogradar Ivan Katalenić i kroz smijeh dodaje kako ne bi bilo čudno da uskoro počnu kositi vinograde.

Rezidba još nije gotova, škare i dalje rade punom parom.

-Sada je u punom jeku rezidba i skidanje loze, malčiranje ili nošenje van iz vinograda, paljenje loze i onda vezanje lucnjeva – navodi Katalenić.

Način rezidbe ovisi o tome na što se ide, ali osnovna pravila postoje.

-Najbolje je trs orezati na jedan reznik i dva pupa, e sada ljudi rade različito ovisno o željenoj količini i kvaliteti grožđa, po tome što žele orezuju – tumači Katalenić.

Radovi u nasadima lijeske

Aktivni ovih dana nisu samo vinogradari. Orezuju se i nasadi lijeske.

-Lijesku možete rezati čim vegetacija stane, kada padne lišće i trebalo bi ju orezati do početka vegetacije jer kada zalista onda je preglednost već manja – tumači miljanovački proizvođač Slavko Grgić.

Kod rezidbe se ne smije zaboraviti na još jedan važan korak.

-Poželjno je veće rezove premazati voćarskim voskom zbog zaštite stabla od bolesti – savjetuje Grgić.

On je svoja četiri hektara lijeske orezao, sada čisti nasad, a stanjem i kondicijom lijeske je zadovoljan.

-Imam jedan stari nasad iz 2003. godine kojeg sam uspio gotovo sto posto pomladiti, krošnja je podmlađena kompletno i sada je on u dobroj kondiciji. Imam mlađi nasad koji je u punom rodu – ističe Grgić.

Ono što je izvan Grgićeve kontrole su nametnici kojih ima sve više, konkretno smrdljivi martini.

-Rade ogromne štete, pojavile se se invazivne vrste iz Azije, a to je posljedica toga što su blage zime, ljeta topla i već su prošle godine na plodovima bile ogromne štete – priča Grgić.

Najveći je problem što se šteta ne vidi dok nije prekasno.

-Vi sve odradite, pokupite lješnjak, osušite ga, dođe faza lupanja i onda kada imate lješnjak na stolu onda ga morate bacati – kaže Grgić.

Postojeća zaštitna sredstva nisu efikasna, pa lijeskari ovo razdoblje koriste i za edukaciju i nastoje pronaći rješenje kako bi ove godine štete bile manje.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.