Neurolog i psihologinja suglasni: Ovo su dva ključna faktora kako vaša djeca ne bi pala u zamku digitalnih tehnologija

S jedne strane, internet pruža obilje informacija, dok s druge, pretjerana uporaba digitalnih uređaja može dovesti do problema s koncentracijom, smanjenja kreativnosti te manjka socijalnih vještina. Kako bismo dublje razumjeli ovaj fenomen, razgovarali smo s Cvjetkom Štambukom, specijalistom neurologije i subspecijelistom epileptologije, te Mirjanom Skukan, školskom psihologinjom III. osnovne škole, koji su nam dali svoje stručno mišljenje o ovom sveprisutnom problemu.

Prema riječima dr. Štambuka, mozak se razvija sve do 28. godine, a informacije primljene u tom razdoblju mogu oblikovati osobnost. Istaknuo je i negativne posljedice digitalnog svijeta.

-Gube se socijalne vještine i društvene vrijednosti, što u konačnici može dovesti i do pada inteligencije. Pored toga, suočavamo se s problemima poput kratkovidnosti, manjka tjelesne aktivnosti, pretilosti, hipertenzije, kroničnih bolesti, ovisnosti i gubitka empatije. Djeca ne razvijaju nikakve vještine, ni razmišljanje ni kreativnost i sve se to gubi u digitalnom svijetu – dodaje dr. Štambuk.

Školska psihologinja Mirjana Skukan potvrđuje kako su promjene u komunikaciji kod djece evidentne.

-Već dugi niz godina radim u školi i vrlo je teško procijeniti je li isključivo tehnologija uzrokovala te promjene, ali one su svakako velike, posebno u komunikaciji. Razvoj govora trpi zbog prekomjernog vremena provedenog uz tehnologiju, što dovodi do problema s govorom, a zatim i s međusobnom komunikacijom – navodi Mirjana.

Primjećuje se kako djeca sve manje preferiraju razgovore uživo te umjesto toga biraju virtualnu komunikaciju i videoigre.

-Ono što u posljednje vrijeme primjećujem jest smanjenje želje za socijalnom komunikacijom uživo. Djeca sve više preferiraju igranje igrica i online komunikaciju umjesto razgovora licem u lice – zaključuje Mirjana.

Znanstvene studije potvrđuju ova zapažanja. Istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Pediatrics otkrilo je da djeca koja provode više od tri sata dnevno pred ekranima imaju smanjenu aktivnost u dijelovima mozga odgovornima za pažnju i donošenje odluka. Drugo istraživanje provedeno na Sveučilištu Harvard pokazalo je da dugotrajna izloženost digitalnim medijima može usporiti razvoj frontalnog korteksa, koji je ključan za kritičko razmišljanje i kontrolu impulsa.

Iako su negativni utjecaji tehnologije neosporni, rješenje nije njeno potpuno izbacivanje, već umjerenost i kontrolirano korištenje.

-Smatram da je, kao i u svemu u životu, ključna umjerenost. Tehnologiju ne možemo potpuno izbaciti, ali je važno ograničiti vrijeme koje djeca provode uz nju. Ona je stvorena kako bi nam pomogla i trebamo je koristiti, ali umjereno – ističe psihologinja Skukan.

Dr. Štambuk, naglašava važnost uzora u odgoju djece.

-Roditelji i škola, prije svega, ne smiju biti ovisni o digitalnom svijetu jer, ako jesu, uče djecu pogrešnim vrijednostima. Odrasli moraju biti adekvatan primjer djeci – zaključuje dr. Štambuk.

Na kraju, tehnologija je samo alat, ali pravi život događa se izvan ekrana. Stoga je važno poticati djecu na aktivnosti koje razvijaju njihovu kreativnost, socijalne vještine i kognitivne sposobnosti, kako bi odrasla u sposobne i empatične pojedince spremne za izazove stvarnog svijeta.