Je li vrijeme pojelo urod i prije nego je sezona počela? Evo što kažu stručnjaci

U voćnjacima ništa novo. Iako je ova zima bila nešto oštrija nego lani, pa je vegetacija došla 17 dana kasnije, ipak je zatoplilo prerano, prejako i probudilo voćke koje su počele ubrzano razvijati pupove, a nakon toga prošloga je tjedna stegnulo, stigli su hladna fronta i mraz s noćnim temperaturama koje su u pojedinim dijelovima jednu noć bile minus četiri, a drugu minus šest. Dovoljno da u startu odgrizu dio uroda.

-Marelica je stradala, za breskvu ćemo još vidjeti. Ima nešto nabubreno, ne pokazuje još ništa. Znat će se za nekoliko dana – kaže berečki voćar Momčilo Branković.

Puno toga ovisilo je o mikrolokaciji, tome koliki je minus bio i koliko dugo je trajao jer i jedan stupanj radi veliku razliku. No, već sada se zna da su najteži udarac pretrpjele rane sorte.

-Šljiva koja još nije u bijelom balonu, kruška, jabuka koja nije u crvenom pupu neće imati štete od mraza, za te voćne vrste nije bilo strašno, ali breskve i marelice koje su bile u punoj cvatnji na svim lokacijama na Bilogori su to teže podnijele – navodi bjelovarski voćar i predsjednik udruge Dar Bilogore Nenad Horvat.

 

Horvat procjenjuje da je nekoliko hladnih noći odnijelo 30 posto uroda breskve i od 50 do 80 posto uroda marelice. No, stvarno stanje se još ne može znati.

-Imali smo slučaj čak i ono što se oplodilo je poslije deset dana otpalo, plodovi od 10 do 20 milimetara. Ni oni nisu izdržali – napominje potpredsjednik Hrvatske voćarske zajednice Stjepan Zorić.

Kako se boriti protiv mraza?

Onome što je oštećeno spasa nema. Može se jedino pokušati osnažiti voćke za neke od sljedećih mrazeva i minusa.

-Uvijek treba, ako se ima mogućnosti, reagirati i tretirati voćke aminokiselinama da se probaju regenerirati što prije – savjetuje poljoprivredna savjetodavka Grozdana Grubišić Popović.

Kako bi spasili sezonu mnogi su voćari proveli besane noći kako bi palili slamu i dimili. Starinska je to metoda, ali i efikasna jer se samo jedan ili dva stupnja razlike može spasiti voćnjak. Naravno, ako se tako može spasiti.

-Kada imate voćnjak na tri lokacije onda je to problem jer je to oko četiri hektara i jednostavno ne stignete to sve pokriti – kaže Branković.

 

Metoda paljenja slame, dimljenja pogodnija je za manje voćnjake. To dakako nije jedini način borbe protiv mraza. Učinkovita je antifrost metoda u kojoj se prije spuštanja mraza cvjetovi zamrznu, led tada služi kao izolator, a kako tijekom dana temeperatura raste tako se led topi, a cvjetovi voćaka ostaju sačuvani. No, ta metoda ima i jedno veliko ograničenje.

-Morate imati dostatnu količinu vode za takav sustav. Kolege koji imaju dovoljno zalihe vode u sustavima za navodnjavanje preko kojih antifrost sustav rade su uspješno spasili urod – kaže Zorić.

Urod se može spasiti i vjetrenjačama ili ventilatorima koje si rijetki mogu priuštiti, a dobrom se pokazalo korištenje lovaca na mraz koji međutim također zahtjevaju veliku logistiku. Ključan je problem kod svih metoda osim one starinske novac.

-Preskupo je za naše voćare i onda u ovoj situaciji kada je cijena voća na tržištu problematična proizvodnja voća u Hrvatskoj iz godine u godinu pada, a pada baš zbog preskupog investiranja u opremu koja bi štitila voćnjake na primjeren način – ističe Zorić.

No, skupo ili ne, uz klimatske promjene valja pretpostaviti da će temperaturna kolebanja biti sve češća, pa ni voćari više ne bi smjeli reći da ih je mraz iznenadio. Stoga kod sadnje treba slušati struku i obratiti pozornost na položaj i nadmorsku visinu.

-Položaji trebaju biti ocjediti, osunčani, trebaju biti na nadmorskoj visini ne nižoj od 140 metara, nikako se ne smije saditi u nize u kojima se zadržava hladan zrak i u kojima je više podzemne vode – napominje Grubišić Popović.

 

I naravno, na osnaživanju voćaka i njihovoj kondiciji treba raditi cijele godine jer kada mraz dođe u posjet tada je kasno.

-Postoje ojačivači biljaka koje možete aplicirati i prije mraza, možete na jesen tretirati tim sredstvima da bi voćka ojačala, da bi stanice imale čvršće membrane i da bi lakše podnijela stresne situacije. To ne znači da neće uopće biti štete, bit će, ali će one sigurno biti manje – ističe Grubišić Popović.

Voćari ističu i da je potrebno usmjeriti više sredstava iz primjerice EU fondova u sustave obrane koji su samim proizvođačima financijski nedostižni jer bez ozbiljnih ulaganja ne da ne možemo govoriti o konkurentnosti već možemo zaboraviti i na zaustavljanje pada.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.