Kada igre na sreću donesu veliku nesreću: Naša psihoterapeutkinja otkriva zašto su izuzetno opasne

U saborsku proceduru upućen je konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću. Promjena je mnogo, a među najznačajnijima su ograničavanje oglašavanja putem interneta, radija, televizije, tiskanih medija i na javnim površinama, a niti poznate osobe i influenceri više neće moći zarađivati od reklamiranja igara na sreću.

Tu su i veći državni nameti na dobitak, uklanjanje samoposlužnih terminala u ugostiteljstvu kao i zabrana rada nedjeljom za lokacije koje priređuju igre na sreću, odnosno, ograničavanje njihova rada na 16 radnih nedjelja godišnje.

Koliko je ovisnost o igrama na sreću opasna, otkrila nam je Ljiljana Malčić, psihoterapeutkinja i socijalna radnica u bjelovarsko – bilogorskom Obiteljskom centru.

-Mislim da je važno reći da je razvoj te ovisnosti jako podmukao. Nitko ne počinje s kockanjem s idejom da će razviti ovisnost i da će se morati nositi s tim razornim posljedicama svoje ovisnosti – tumači Malčić.

Kako nam govori sugovornica, ljudi se igrama na sreću okreću iz raznih razloga, ali zaključci iz terapeutskog rada govore da je kockanje jedna od prečica za zadovoljavanje psiholoških potreba.

Kockanje, depresija i suicid

Ljudi nerijetko ne shvaćaju da ne plaćaju igranje da bi osvojili, već da bi igrali, stoga su dugovi i financijski problemi učestali kod ovisnika o kockanju. Iako se govori da novac ne čini sreću, svakako olakšava život pa tako nekontrolirano trošenje dovodi do financijskog stresa, a posljedično i do depresije.

-Kockanje i psihološke poteškoće usko su povezane. Nekad je sama kocka njihov uzrok, a nekad je obrnuto. Svakako, kocka narušava svaki djelić kockarevog života. Osoba ovisna o kockanju gubi samopouzdanje i sliku o sebi, razaraju se obitelji, gube se prijatelji i to sve vodi do nekih drugih emocionalnih poteškoća – kazala nam je Malčić.

Nažalost, emocionalne poteškoće nekada postaju preveliki teret, a to potkrepljuje i nesretna statistika.

-Kockari čak 2 – 4 puta češće razvijaju depresiju. Baš zbog tog ponašanja koje više ne mogu kontrolirati. Imaju i puno veći rizik od suicida i prema nekim istraživanjima od 50 – 70% kockara razmišlja o suicidu, a od 13 – 20% ga je pokušalo izvršiti – upozorava psihoterapeutkinja.

Adrenalin, dobitak i novi Zakon

Zaljubljenicima igara na sreću rezultat, odnosno dobitak, ponekad nije najvažniji, već se „zaljube“ u čar igre, odnosno adrenalin koji osjećaju u iščekivanju rezultata.

-Ono što je kod kockara zanimljivo je to što oni tragaju za adrenalinom. Njima novac i nije toliko bitan koliko taj adrenalin kad iščekuju rezultat svoje igre. Bez obzira kakav rezultat bio, čak i kad dobiju, opet ulažu taj novac jer opet tragaju za tim adrenalinom – pojašnjava nam Ljiljana Malčić iz Obiteljskog centra.

Na razvoj ovisnosti o kockanju uvelike ovisi i njihova dostupnost kao i agresivno reklamiranje kojeg, nažalost, ne nedostaje. Jedna je to od brojnih pozitivnih promjena koje nosi izmjena Zakona o igrama na sreću. Kad govorimo o dostupnosti, niz dlaku nam ne ide niti današnji način života prožet raznim medijima.

-Nikad nije bilo lakše kockati nego danas. Samo jednim klikom na mobitel ili na računalo, u kući, u sobi, na godišnjem odmoru… Procjenjuje se da u Hrvatskoj rizično kocka oko 200 tisuća ljudi, a 40 tisuća je već razvilo ovisnost. Znamo da ovisnost pogađa i članove obitelji i ako i to uračunamo vidjet ćemo da imamo jedan veliki problem – zaključuje Ljiljana Malčić, socijalna radnica i psihoterapeutkinja Obiteljskog centra.