[FOTO] Donosimo isječke iz nove knjige naše nezaustavljive sugrađanke: ‘U nju su utkana desetljeća divnih uspomena’

Za samo nekoliko dana knjiga Bjelovarčanke Ruže Milić Zaljubljena u planine ugledat će svjetlo dana. Plan je da to bude dok kraja mjeseca kada se održava Hrvatsko dječji festival Grad Bjelovar – Prijatelj djece.

Knjiga je posvećena stotoj obljetnici HPD-a Bilogora, a tajming njezine objave spojit će dvije velike ljubavi gospođe Ruže – pjevanje i planinarenje.

– Kada kreneš na planinu, tu su drugi planinari s kojim se družiš, razmjenjuješ lijepu riječ, pružiš ruku. Na visinama se sto stvari može dogoditi, no moraš se otvoriti prema čovjeku, prirodi i osjetiti što imaš u sebi – ističe gospođa Ruža čija se ljubav prema prirodi rodila još u vrijeme odrastanja o rodnom selu Rasinja smještenom nedaleko od Koprivnice. Tada su polje, livada i vinograd bili dio njezine svakodnevice, a u njezinoj mladosti upravo je planina, govori nam, postala njezin izvor slobode pogleda, pokreta, misli, mašte, radosti, koncentracije, pažnje, upornosti…

I upravo zato je planinarenju posvetila svoju knjigu Zaljubljena u planine.

– U knjizi se skriva mnogo slika i mnogo divnih uspomena. Sve su to priče s naših izleta, a mnogi će se pronaći na fotografijama i u pričama – otkriva gospođa Ruža koja se u planinare upisala davne 1976. godine, a njezin prvi planinarski uspon na red je došao dvije godine kasnije i to na slovenski Triglav. Upravo taj uspon, ali i mnoge druge koji su došli nakon njega, naša sugrađanka opisuje kroz 300-tinjak stranica knjige Zaljubljena u planine u kojoj je, između ostalog, mjesto pronašla i istoimena pjesma.

 

Zaljubljena u planine

Bogatstvo koje me ispunilo
i raste, oblikuje se.
Ne sjećam se teškoća, umora,
negodovanja i strahovanja planinara;
tražim prave riječi za
duhovnu bliskost i ljubav,
darivanu na planinama
Bosne i Hercegovine.

Ljubav se nebom plavila,
zelenim prostranstvima širila,
u vrhuncima uzdizala,
toplim zagrljajem sunca darivala.

Sigurnost korakom učvršćivala,
mir pogledom u srce
unosila, a osmijehom
sreću mi zaželjela;
za uzvišenje,
plemenitije, izvor je otvorila.

Sve bolja, zahvalnija,
svjesnija: poštenja,
dosljednosti, odanosti,
ljubavi i puta kojim
idem; ubirati
plodove strpljivosti.

Zapazi me. I ohrabri.
Osmijehom ljubav daruje.
Sretna, nasmiješena, poletna
kao ptica u visinama!

Kako radost iskazati,
ljubav utkati u riječi?
Korake pokrenuti sjećanjem?
Zagrljaj prigrliti toplinom?
Pogled zadržati u duši?
Osmijehom sreću ostvariti?

Koje to čarobne riječi
mogu oslikati duhovnu
bliskost i povezanost:
Ispod neba plava na
kamenu bijelom Visočice?
Uz šumorenje Plave vode
poslije kišnog spusta s Igmana?
I maglovitom usponu
na Vlašiću, a s bistrog
izvora vodom utočenu?

Zaljubljena u planine!