Zbog ovih jagoda svi dolaze na korzo: Doznajete kako se nastaju najukusniji svibanjski plodovi našeg kraja

Već se neko vrijeme možemo sladiti jagodama, voćem koje priziva lijepo vrijeme. U Hrvatskoj je lani na 193 hektara proizvedeno dvije tisuće 168 tona, pokazuje službena statistika. Jagode uzgaja 541 gospodarstvo među kojima je i rovišćanski OPG Franjić koji ima oko 60 tisuća sadnica pri čemu je većina pod plastenicima. Ovom sezonom za sada mogu biti zadovoljni.

-Za sada je dobro, samo da nema puno kiše i onda je sve u redu. Nasad je ove godine jako kvalitetan – kaže Ivan Franjić.

Upravo je vrijeme i najveći izazov.

-Najbitnije nam je vrijeme jer i u plasteniku velika kondenzacija uništava plodove koji začas strunu bez obzira na zaštitu i prihranu – napominje taj mladi uzgajivač.

Eko uzgoj

Voljeli bi uzgajivači jedino da sada ima malo manje kiše, a malo više sunca. Slaže se s tim i Srebrenka Šantak iz Velike Pisanice, uzgajivačica eko jagoda. Ima 12 tisuća sadnica od čega je osam tisuća na otvorenom, a iako je to rizik za rodne i kvalitetne jagode u eko uzgoju pobrine se tako da uzgoj započinje vlastitim sadnicama.

-Sadnicu kvalitetnu dobivamo na taj način jer od same jagode, od vriježi, grma ne uzimamo tu godinu plod nego odmah režemo cvjetove kako bi sadnicu dobili što kvalitetniju i odmah ju u šestom mjesecu sadimo u naše male teglice i na taj način znamo da je to sto posto ekološka sadnica – tumači Šantak.

Sam uzgoj, kaže, nije izazovan.

-Ekološku jagodu nije teško uzgojiti. Ja sam tri godine plakala dok me priroda nije naučila kako, a jagoda treba dobiti dovoljnu količinu ovčjeg gnoja što nama omogućuje podneblje na kojem živimo. Živimo na Bilogori gdje je još moguće naći kvalitetni ovčji gnoj, pa i kozji gnoj se može naći, sadimo velike količine bijelog luka koji je ekološki i kojim peremo zemlju prije nego što krenemo u sadnju, potom sadimo svoje sadnice za koje znamo da su sigurne, da nisu zaražene i da nisu dobile malo kemije, pa da će biti neposlušne, a sve ostalo ide vrlo jednostavno – ističe naša sugovornica.

Ključno je redovito plijeviti, ne dozvoliti travi da zagospodari, ali i znati s čim ako zatreba pomoći biljkama.

-Ključno je gnojivo koprive, gdje god vidite koprivu poklonite joj se i nemojte misliti da mi danas nije žao što mnoge bake nisam poslušala – priča Šantak.

No, naučila ju je priroda iako ju, smije se sada gospođa Srebrenka, na početku pomalo tvrdoglavo nije slušala.

-Kao zdravstvena radnica sam najprije bila malo onako puna sebe, mislila sam ‘pa Bože dragi, nije tako teško nešto uzgojiti’. Je, problem je uzgojiti na organski način ako se ne znate prilagoditi prirodi. Biljka štiti biljku, ali to morate naučiti, treba znati – ističe ta uzgajivačica.

Berba kao osjetljiv dio procesa

Kada se jagode uzgoje i dođu do faze prodaje sljedeća osjetljiva faza je sama berba, jer jagode treba znati brati.

-Najbitnije ih je prije prihranjivati da imaju što čvršći plod, a u berbi se uvijek za peteljku prima, a nikada za sam plod – ističe Franjić.

Isto ističe i Šantak na čijem gospodarstvu stoga jagode beru uvijek iste beračice koje imaju prakse i kojima je to znanje već upisano u ruke i pokrete, dio je mišićne memorije.

-Bere se strogo s peteljkom jer se ne smije primiti jagodica, moramo ju nježno primiti kako ne bi na njoj bilo prstića i ne smijemo ju brati skroz zrelu nego možda dan prije nego je potpuno sazrela – savjetuje gospođa Srebrenka.

S prodajom nemaju problema. Pokazalo se to i za intervjua i s Ivanom Franjićem i Srebrenkom Šantak koji je sniman s pauzama kako su dolazili vjerni kupci. Franjići prodaju u Bjelovaru i Predavcu, Šantak u Bjelovaru, Zagrebu, Rijeci, Splitu. Nema dovoljno količina koliko bi mogla prodati, a do kada će se jagode moći kupiti?

-Znamo razvući sadnju jagoda kako bismo ih imali i u sedmom mjesecu da imamo dovoljnu količinu jagoda za onkološke pacijente kako bi imali kvalitetnu i zdravu jagodu – kaže Šantak.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.