Ove četiri crkve uskoro bi nas mogle staviti na svjetsku hodočasničku kartu, a evo i zašto!

Sve Camino rute na svijetu potekle su od El Camino de Santiaga – Put svetog Jakova u Španjolskoj, jedinstvenog pješačkog iskustva osobnog otkrivanja koje je obogatilo milijune života kroz stoljeća. U srednje vijeku ljudi su hodali od kućnog praga do Santiago de Compostele i nazad, što je prva ruta tog hodočašća, no tijekom stoljeća brojne rute su nastale u raznim zemljama.

Mi smo o Caminu nedavno popričali s Marijom Galić, članicom grupe Camino Bjelovar koja nam je najavila kako rade na toma da takvu rutu uspostave na području naše županije. No, da bi se to ostvarilo, potrebno je pronaći i lokacije povezane sa svetim Jakovom. Nakon dosta istraživanja to su uspjeli i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji o čemu smo pisali ovdje. Naša sugovornica sada nam je otkrila i koje su to lokacije.

– Prva je Kapela svetog Jakova u Jakopovcu, koja je na bilogorskom području. Kapela svetog Jakova podignuta je u 1837. godine. U lošem je stanju i treba obnovu. Inventar iz te crkve je u Konzervatorskom odjelu i čeka svoju obnovu – pojašnjava Galić.

Nakon toga stižu tri moslavačka bisera. Jedna od njih je kapela u Gornjoj Plošćici koja se spominje još u 14. stoljeću, koja je kroz vrijeme propadala.

– Ta je crkva bila oštećena, stoljeća su učinila svoje i nije se obnavljala na vrijeme. Materijal namijenjen za tu kapelu iskorišten je za gradnju crkve u Hercegovcu. U Gornjoj Plošćici je ostao samo drveni toranj. No, mještani su, u suradnji s Općinom Velika Trnovitica, što je za svaku pohvalu, 1993. podigli novu crkvu u svetištu koje je crkva svetog Jakova – kaže Galić i priča dalje.

– Onda dolazimo do jedne novije kapele, nešto nedavnije izgrađena. To je Kapela svetog Franje Ksaverskog u Bojani, koja datira iz 18. stoljeća. Jedan od pokrajnjih oltara je upravo onaj svetog Jakova – pojašnjava nam.

Na kraju, tu je svakako i Crkva svete Marije Magdalene u Čazmi, koja je izgrađena u 13. stoljeću i u nekoliko je navrata bila uništavana. Ta je crkva i na listi zaštićenih kulturnih dobara.

– Ona je vrlo zanimljiva, ne samo zbog svoje starosti i svog crkvenog inventara. Ona je na početku imala tri oltara, a kako se nadograđivala i restaurirala, broj oltara se povećavao. U jednom trenu je bilo šest, pa sedam, osam i na kraju devet, koliko ih je i danas. Na jednom od pokrajnjih oltara, onog svetog Roka, odnosno pokraj njega, nalazi se i kip svetog Jakova – pojašnjava nam Galić i dodaje da je za samu rutu iznimno je važnan podatak da je čazmanska crkva ušla u projekt Transromanica.

No, bez obzira na ove izvrsne lokacije i podatke, stvaranje rute bit će ipak dugotrajan posao.

– Pred nama je jako puno posla kako bi odradili sve ono što je potrebno da naša Camino ruta zaživi. No, nije bitno samo da ju oživimo, već i da ju održimo živom. Naš put će potrajati, a kad dođemo do kraja, odnosno kada sve bude spremno za otvaranje, naš put zapravo tek počinje. Tek tada počinje i naš osobni Camino što znači da je sve do tada tek priprema za njega – zaključuje Galić koja poziva sve zainteresirane s područja čitave županije da se jave ako žele sudjelovati u formiranju i održavanju Camino rute ili da neke korisne informacije za formiranje ove rute proslijede njima ili nekoj nadležnoj instituciji.

Jednom kada ruta bude uspostavljena, sakralni turizam Bjelovarsko-bilogorske županije bit će podignut na jednu višu razinu.