Voćni sok s tri kapi voća? I to je zakonito! Evo kako nas varaju na policama

Svako toliko stiže objava o proizvodu koji se povlači s polica i hladnjaka zbog salmonele, previše žive ili pesticida zbog čega nije siguran za konzumaciju. Građani se stoga pitaju znamo li što jedemo? Znamo, kontrole su tu, do ovakvih pojava dolazi ili zbog pogrešnog rukovanja ili jer se nešto uspjelo provući ispod radara, umiruje struka. Kazne za nepoštivanje propisa pooštrene su, a Europska unija je ljestvicu sigurnosti hrane podigla najviše.

-Europsku uniju se uvijek ističe kao primjer, recimo u SAD-u kažu ‘evo, mi jedemo ovo, a to je u EU zabranjeno’ ili ‘to puštaju i u Europskoj uniji, znači sigurno je’ – kaže europarlamentarka Biljana Borzan.

Je li kvaliteta svugdje ista?

Ono što mnoge ovdje međutim muči je jedemo li u cijeloj Europskoj uniji jednako, odnosno jedemo li proizvede iste kvalitete mi i primjerice Nijemci i Francuzi.

-Vjerojatno ne. Bojim se da mi nismo prošli bolje zato što nema kontrole grane. Mislim da je kod nas lošije kvalitete. Nije ista kvaliteta, a bolje prolaze svi osim nas – skeptični su građani.

Nepovjerenje građana dijele i proizvođači. Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović ovih je dana izjavio kako uvozimo staro smrznuto meso, a poljoprivrednici godinama ukazuju na to da je Hrvatska tržište za europske viškove na koje se šalje i ono što Europa ne želi, jeftino i nekvalitetno.

-Ako netko prodaje kilu rebarca ili carskog mesa po dva eura, a živa proizvodnja košta više od dva eura tu nešto ne štima – ističe predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske Damir Jagić.

 

Upravo je takva praksa, ljute se stočari, dijelom kriva za sunovrat domaćeg svinjogojstva kojim ne pokrivamo ni polovinu vlastitih potreba.

-Uvozila se roba na naše tržište koja nije bila one kvalitete koju bi morala ispunjavati i naravno da je bila prodavana po debelo nižim cijenama. Trgovački centri koji to prodaju tako utječu na cijenu moje prvoklasne svinjetine koju sam morao prodavati po svim mogućim dampinzima – tumači problem Jagić jer upravo su zbog neisplativosti mnogi odustali od proizvodnje, a takvom praksom su na gubitku i proizvođači i potrošači.

Kako je moguće da su na europskom tržištu neki potrošači prve, a neki treće klase?

Da je kvaliteta namirnica na policama trgovina drugačija pri čemu mi prolazimo lošije, potvrđuje Borzan i objašnjava kako je to moguće ako je EU jedno tržište. Europska unija naime propisuje ono što se tiče sigurnosti hrane i to vrijedi za njeno cijelo područje, no kako to često biva postoji i jedno ‘ali’.

-Nacionalne vlade imaju pod svojom ingerencijom dodatno regulirati u prvom redu kvalitetu. To je njihova obveza – kaže Borzan.

Zbog toga je moguće sljedeće.

-Recimo u Njemačkoj imate zakon prema kojem voćni sok ne može biti na policama njihovih trgovina ako ne sadržava određeni postotak voća i to visok postotak. Kod nas je pak zakon takav da možete staviti tri kapi voćnog soka i ostatak vodu i zadovoljili ste uvjet – tvrdi europarlamentarka.

Deblji kraj u pravilu izvlače istočne članice i mala tržišta.

-Trgovci i distributeri jako poštuju velike igrače i zemlje koje su u tom tržišnom načinu rada puno duže od nas, a mi smo tu relativno novi. U tom smislu bi svaka Vlada trebala nastojati zaštititi svoje građane kroz strože zakone kojima će regulirati određenu razinu kvalitete – ističe Borzan.

Zbog toga bi se te članice trebale tješnje povezati. Drugo je pitanje što s hranom koja stiže iz trećih zemalja u kojima se ona proizvodi po znatno blažim uvjetima nego što je slučaj u EU?

-Svatko tko plasira proizvod na europsko tržište mora poštivati naša pravila. Međutim, u praksi je za pretpostaviti je da ako uvozimo nešto iz zemlje izvan Europske unije da ona nije na dva različita polja uzgajala nešto po strožim standardima da bi zadovoljila uvjet da dođe na europsko tržište i po blažim standardima koji su u njenoj zemlji. Zbog toga je sigurnije kupovati proizvode proizvedene u EU jer naši poljoprivrednici poštuju ta stroga pravila – savjetuje Borzan.

Kod onih iz trećih zemalja uvijek je moguće i da nešto promakne inspekciji, a valja voditi računa i o kraćem opskrbnom lancu, pa možda kod kupovine i to uzeti kao jedan od faktora.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.