Riješimo dilemu zauvijek! Viseće kišobrane prvi nisu imali ni Čakovec, ni Rovinj, ni Zagreb, već….

Sada već duži niz godina, viseći jednobojni ili šareni kišobrani postali su nezaobilazan dio brojnih ljetnih manifestacija, uličnih festivala ili čak privremenih umjetničkih instalacija, najčešće u središtima gradova. No, i dalje se ‘lome koplja’ tko se prvi dosjetio ove atraktivne priče ili čak koji su to gradovi ideju ‘posudili’ od drugih?

Naime, sve je počelo u Portugalu još 2011. godine, točnije u gradu Águeda tijekom lokalnog uličnog umjetničkog festivala “AgitÁgueda”.  Cilj postavljanja kišobrana bio je stvoriti hladovinu u uskim ulicama tijekom ljetnih vrućina, ali istovremeno dodati boju i živost prostoru. Od tada se projekt proširio globalno i postao zaštitni znak brojnih događaja.

Poznati svjetski gradovi s visećim kišobranima su Pariz (posebno u ljetnim umjetničkim zonama), Pittsburgh (godišnja ljetna instalacija u gradskoj četvrti Cultural District), Jeruzalem (viseći kišobrani u pješačkoj zoni Ben Yehuda), Dubai (instalacije u trgovačkim centrima i vanjskim šetnicama), Tokio (u sklopu pop-up izložbi), Novi Sad i Subotica (ljetne manifestacije i ulični festivali).

Od hrvatskih gradova tu su Zagreb (povremeno postavljeni u Tkalčićevoj i Gajevoj ulici), Rovinj (povremeno postavljali u staroj gradskoj jezgri), Poreč i Umag (za privlačenje turista), Split (tijekom ljetnih manifestacija i festivala poput Splitskog ljeta, u pješačkim zonama i na najfrekventnijim ulicama), Čakovec (manifestacija Porcijunkulovo), Bjelovar (manifestacija Terezijana).

Sve u svemu, kišobrani su pravi ‘magnet’ za posjetitelje, turiste i medije, dok istovremeno krase vizuru gradova, daju mu atraktivnost i živost. Na društvenim mrežama, mnogi uz fotografiju instalacija dodaju i hashtagove #UmbrellaSky, #ColorfulUmbrellas i #StreetArt.