Hrvatska zabilježila rast stranih investicija od 39 posto u 2024.

Hrvatska je u 2024. godini zabilježila rast stranih direktnih investicija od 38,7 posto, što je čini jednom od rijetkih pozitivnih iznimaka u regiji gdje su ukupne strane investicije pale za četvrtinu, objavio je Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (wiiw).

Prema izvješću instituta, strane direktne investicije u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi pale su s oko 100 milijardi eura u 2023. na nešto više od 75 milijardi eura prošle godine.

Uz Hrvatsku, rast su zabilježile još Češka s 7,9 posto, Mađarska s 5,1 posto, Litva s 28,8 posto te Slovačka koja je privukla desetak puta više investicija nego prethodne godine.

Zemlje članice Europske unije u regiji zabilježile su pad od 24 posto, pri čemu je najizraženiji bio u Poljskoj gdje je iznosio 48 posto, dok je Rumunjska također izgubila dio privlačnosti za strane investitore s padom od 15 posto.

“Kriza u njemačkoj industriji i neizvjesnost oko drugog mandata Donalda Trumpa kao američkog predsjednika jasno su utjecali na regiju prošle godine”, istaknula je Olga Pindyuk, ekonomistica instituta wiiw i autorica izvješća.

Pozitivne rezultate u Hrvatskoj i ostalim zemljama djelomično objašnjavaju pojedinačni veliki projekti koji mogu iskriviti statistike, navodi se u izvješću. Kao primjeri navode se investicije kineskih tvrtki u proizvodnju električnih automobila i baterija u Slovačkoj i Mađarskoj.

Šest zemalja zapadnog Balkana zabilježilo je rast od 17,4 posto predvođeno Srbijom i Sjevernom Makedonijom, dok je Turska privukla 5,5 posto više stranih investicija.

Podaci o novim najavama zelenih investicija pokazuju da se situacija dodatno pogoršala ove godine. I broj novih najavljenih projekata i iznos obvezanog kapitala dosegnuli su najniže razine u pet godina u prvom tromjesečju 2025.

“To upućuje na to da strani investitori trenutno imaju još manje povjerenja u regiju nego što su imali na početku krize uzrokovane covidom-19 ili ruske invazije na Ukrajinu”, dodala je Pindyuk.

Izvješće pokazuje i da njemački i austrijski ulagači, tradicionalno među najvećima u regiji, kočenicezama nova ulaganja. Investicije iz Njemačke pale su gotovo 50 posto, dok austrijski investitori “djeluju iznimno oprezno” zbog slabe ekonomije zemlje i globalnih neizvjesnosti.

Kina ostaje najveći investitor u nove projekte u regiji s obvezanim investicijskim volumenom od oko 11,2 milijarde eura, iako su se njezini novi obvezani ulaganja gotovo prepolovila.