Izmjene Kaznenog zakona: Ugrožavanje umjetnom inteligencijom postaje kazneno djelo

Ugrožavanje života ili imovine sustavima umjetne inteligencije postat će kazneno djelo prema nacrtu izmjena Kaznenog zakona koji je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije pustilo u javnu raspravu.

Novim člankom 215.a bit će kažnjivo ugrožavanje života ili imovine sustavima umjetne inteligencije. To uključuje razvoj, testiranje ili korištenje takvih sustava, posebno automatiziranih vozila, kada se time ugrozi život ljudi ili nanese velika šteta.

Za osnovnu varijantu kaznenog djela predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Ako netko postupi iz nehaja, kazna može biti do tri godine zatvora. U slučaju kada je netko teško ozlijeđen ili je nastala velika imovinska šteta, počinitelj će se kazniti kaznom od jedne do deset godina zatvora. Ako je nekome oduzet život, počinitelj može dobiti između tri i petnaest godina zatvora.

Zakon prvi put definira što je sustav umjetne inteligencije kao strojni sustav koji se prilagođava i iz podataka koje primi stvara predviđanja, preporuke ili odluke koje mogu utjecati na stvarna ili prividna okruženja.

Nacrt također značajno proširuje postojeće kazneno djelo trgovanja ljudima. Kao novi cilj počinjenja dodaje se iskorištavanje za zamjensko majčinstvo. Propisuju se novi kvalificirani oblici kada se djelo počini uporabom teškog nasilja, kada žrtva zadobije tešku tjelesnu ozljedu ili kada se šire slike i videozapisi seksualne prirode koji uključuju žrtvu.

Posebno teška kazna čeka one koji nehajno uzrokuju smrt djeteta žrtve trgovanja ljudima. Za takve slučajeve predviđena je kazna zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora. Ovakvi slučajevi neće zastarijevati ni u pogledu kaznenog progona ni u pogledu izvršenja kazne.

Promjene se odnose i na kazneno djelo podmićivanja zastupnika. Dosada je mito bilo kažnjivo samo za utjecaj na glasovanje. Nacrt proširuje inkriminaciju na sve radnje u parlamentu, što znači da će biti kažnjivo podmićivanje ne samo za glasovanje već i za sudjelovanje u raspravama.

Zakon će se primjenjivati i na strane pravne osobe koje posluju u Hrvatskoj putem svojih podružnica. To znači da će i one odgovarati po hrvatskim zakonima ako počine kazneno djelo, neovisno o tome može li se uspostaviti jurisdikcija nad odgovornom osobom u toj pravnoj osobi.

Razlog za promjene je usklađivanje s europskim direktivama i standardima OECD-a koji se bavi borbom protiv korupcije u međunarodnim poslovnim transakcijama. Hrvatska je obvezna prenijeti europsku direktivu o trgovanju ljudima do 15. srpnja 2026. godine.

Javno savjetovanje o nacrtu zakona traje na portalu e-Građani. Konačna procjena kako Hrvatska ispunjava OECD-ove preporuke uslijedit će na plenarnoj sjednici u prosincu 2025. godine.