PSIHOLOGINJA ZNA Zašto nam nakon godišnjeg odmora treba godišnji da se odmorimo

Ljetni mjeseci za mnoge su sinonim za more, putovanja i opuštanje. Neki biraju duge godišnje odmore, drugi kraće, ali češće kratke stanke. I dok uživanje u slobodnim danima nikome ne pada teško, ono što većinu ipak zabrinjava jest – povratak na posao. Koliko taj prijelaz iz ležernog ritma u radnu svakodnevicu psihološki utječe na nas, te kako ga učiniti lakšim, otkrila nam je klinička psihologinja Vesna Staničić Raguž.

Zašto je povratak s godišnjeg odmora izazovan?

– Povratak na radno mjesto nakon godišnjeg odmora zahtijeva angažman naših prilagodbenih kapaciteta – objašnjava Staničić Raguž. – Prema novim istraživanjima, pokazalo se da je puno bolje ići na odmor češće, ali u kraćim intervalima, nego jednom godišnje i iskoristiti cijeli odmor odjednom. Tada je povratak znatno teži, a proces prilagodbe zahtjevniji.

Ako je moguće, preporučuje organizirati posao tako da svakih dva do tri mjeseca uzmemo desetak dana odmora, ili barem kraće stanke. Takav raspored olakšava prilagodbu, a ipak nam pruža potrebnu regeneraciju.

Mentalni i fizički odmor nisu isto

Psihologinja naglašava i jednu čestu zabludu: ne odmaramo se uvijek kad smo na odmoru.
– Često čujem rečenicu: “Sad mi treba godišnji da se odmorim od godišnjeg.” To se događa jer mnogi slobodne dane iskoriste za aktivna putovanja i turističke obilaske. Iako nas takve aktivnosti mentalno odmaknu od posla, fizički nas mogu iscrpiti. Zato je važno razlikovati mentalni i fizički odmor – ističe Staničić Raguž.

Koji je odmor najbolji?

Ne postoji univerzalni recept.
– Neki ljudi trebaju tri tjedna kako bi se potpuno opustili: prvi tjedan da se “isključe” od posla, a tek nakon toga počnu odmarati. Drugi se resetiraju već nakon tjedan dana. Bitno je procijeniti koja vrsta odmora vama osobno najviše odgovara – savjetuje psihologinja.

Opća preporuka, dodaje, jest ako nam raspored i mogućnosti to dopuštaju – češće, a kraće pauze. Na taj se način lakše i brže vraćamo u radnu dinamiku.

Godišnji odmor nije samo bijeg od radnih zadataka, nego prilika da obnovimo energiju – fizičku i mentalnu. No, da bi povratak u radnu rutinu bio lakši, vrijedi razmisliti o tome kako planiramo slobodno vrijeme. Češće i kraće stanke, uz odmor prilagođen našim osobnim potrebama, mogu biti ključ za bolju prilagodbu, manje stresa i više energije kad se ponovno nađemo za radnim stolom.