Provjerite gdje se kupate: Prema javnom zdravstvu, ovo je 11 najproblematičnijih kupališta u Hrvatskoj

Iako se Hrvatska i dalje s pravom diči jednim od najčišćih mora u Europi, službeni podaci Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije otkrivaju da na pojedinim kupalištima postoje dugotrajni problemi s kakvoćom mora. U Nacionalnom izvješću o kakvoći mora za kupanje u Republici Hrvatskoj u 2024. godini navodi se da čak 11 lokacija uzduž jadranske obale ima konačnu ocjenu “nezadovoljavajuće”.

Riječ je o mjestima na kojima kakvoća mora tijekom četiri uzastopne sezone nije udovoljavala propisanim mikrobiološkim standardima. Višekratno su zabilježene povišene koncentracije bakterija Escherichia coli i crijevnih enterokoka, što upućuje na povremena fekalna onečišćenja i povećan zdravstveni rizik za kupače.

Važno je razumjeti da ocjena “nezadovoljavajuće” ne znači da je more svakodnevno opasno niti da je kupanje automatski zabranjeno. Temelji se na analizi najmanje 16 uzoraka uzetih tijekom četiri godine, pri čemu se uzorci standardno uzimaju osam puta po sezoni. Ocjena označava da je more na tim lokacijama nestabilne kvalitete, s učestalim zagađenjima u određenim uvjetima, osobito nakon obilnih kiša.

Na popisu su četiri lokacije iz Dubrovačko-neretvanske županije: Stara Mokošica, Smokovjenac-Plat, Tehnička radiona u Pločama te kupalište ispod hotela Splendid u uvali Lapad (Dubrovnik). Uz njih su u izvješću istaknuti još i Đardin (Kaštel Stari), Kačjak (Crikvenica), Peškera (Poreč), Bribirska obala te dvije lokacije u naselju Zagori u Novom Vinodolskom (istok i zapad), kao i Kantrida zapad i istok u Rijeci.

Unatoč tim iznimkama, rezultati za 2024. godinu pokazuju da je stanje mora u Hrvatskoj općenito vrlo dobro. Od ukupno 1081 ispitivane točke, čak 93,25 posto dobilo je godišnju ocjenu “izvrsno”. U istom razdoblju zabilježeno je 38 slučajeva onečišćenja, od kojih najviše upravo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Važno je napomenuti i da Hrvatska koristi strože kriterije nego što to zahtijeva Europska unija. Za ocjene “izvrsno” i “dobro” propisane su niže granične vrijednosti za mikrobiološke pokazatelje nego što ih traži EU Direktiva 2006/7/EZ. To znači da more koje bi u drugim zemljama prošlo s prolaznom ocjenom, u Hrvatskoj može završiti na crnoj listi – što dodatno povećava razinu zaštite javnog zdravlja i okoliša.

U izvješću se posebno upozorava na nedostatak informacija dostupnih kupačima. Većina kupališta nema jasno istaknute ploče s podacima o kakvoći mora. Građani informacije najčešće doznaju preko medija ili društvenih mreža, što ostavlja prostor za paniku i širenje dezinformacija.

Ministarstvo poziva lokalne vlasti i koncesionare da preuzmu veću odgovornost za informiranje javnosti. Kao pozitivan primjer istaknut je Grad Dubrovnik, koji je već na četiri plaže postavio informativne ploče s QR kodovima, a najavio je proširenje sustava na još 15 lokacija do iduće sezone.

U zaključcima izvješća predlaže se i proširenje nacionalnog sustava praćenja na bazenska kupališta, koja su sve važniji dio turističke ponude. Iako ih nadziru županijski zavodi, njihovi podaci još nisu uključeni u javno dostupna izvješća.

Dok se većina hrvatskih kupališta može pohvaliti čistim i sigurnim morem, novi podaci jasno ukazuju gdje su dugoročni problemi – i koliko je važno da kupači na vrijeme znaju kakvu vodu biraju.