Prvi u Hrvatskoj imamo sve detalje: Evo kome će država plaćati stanarinu i koliko

Vlada Republike Hrvatske pokrenula je javno savjetovanje za Program priuštivog najma koji bi vlasnike praznih nekretnina trebao motivirati da ih daju na tržište dugoročnog najma građanima koji si ne mogu priuštiti tržišne najamnine. U tom postupku vrlo najznačajniju ulogu igrat će država koja će vlasnicima nekretnina plaćati najam po tržišnim cijenama, a 60 posto iznosa uplatiti odmah po ugovoru, što je svakako dobar argument. Uspjeh Programa priuštivog najma ovisit će, naravno, o brojevima, dakle o iznosima koje će država nuditi vlasnicima nekretnina. S druge strane, točno su propisani i kriteriji koje moraju ispuniti oni građani koji će imati pravo na takvu vrstu najma, s obzirom da će ga oni plaćati „ispod cijene”.

Što dobivaju najmoprimci – stanari

Građani bi plaćali najamninu prema vlastitim prihodima, a ne prema tržišnim cijenama. Formula je jasna: 30% ukupnog prihoda obitelji minus 2,50 eura po kvadratu za režije. Primjer za obitelj s prihodom od 1.500 eura u stanu od 60 kvadrata: 1.500 x 0,30 = 450 eura minus 150 eura režija = 300 eura najamnine. Na tržištu isti stan mogao bi koštati 600 do 800 eura. Najamnina ne može biti manja od dva eura po kvadratu. Ministarstvo daje i drugi primjer: četveročlana obitelj u Zagrebu s prihodima od 2.000 eura u stanu od 60 kvadrata platila bi 450 eura, dok je tržišna najamnina 660 eura – razliku od 210 eura nadoknađuje APN vlasniku. Sustav favorizira obitelji s djecom, osobe s invaliditetom i hrvatske branitelje. Program se odnosi na sve s prihodima do pet minimalnih plaća, što znači oko 4.000 eura za obitelj.

Što dobivaju vlasnici – najmodavci

Vlasnici praznih stanova dobivaju zajamčenu naknadu prema tržišnim cijenama koje godišnje objavljuje ministarstvo. Primjer: ako medijalna cijena za stan iznosi 700 eura mjesečno, vlasnik za trogodišnji ugovor dobiva ukupno 25.200 eura – 60% odmah nakon potpisivanja ugovora (oko 15.000 eura), ostatak nakon polovice vremena najma. Ministarstvo daje konkretniji primjer: za stan od 60 kvadrata u Zagrebu s ugovorom na pet godina, medijalna najamnina iznosi 660 eura mjesečno, što je 39.600 eura za pet godina. Prva isplata iznosila bi 23.760 eura, a druga 15.840 eura. Bitno je napomenuti i da APN preuzima sve obveze prema stanaru, naplaćuje najamnine, rješava probleme i osigurava nekretninu. Ključno je da vlasnici dobivaju punu tržišnu cijenu – APN nadoknađuje razliku između onoga što plaća najmoprimac i tržišne najamnine. U ovaj program vlasnici mogu uključiti samo stanove koji su prazni više od dvije godine, a moraju ih dovesti u uporabljivo stanje u roku od šest mjeseci.

Ključni problemi i rizici programa

Uspjeh Programa priuštivog najma, kao što već napomenuli, ponajprije će ovisiti o tome hoće li dovoljno vlasnika pristati predati stanove agenciji umjesto da ih iznajme direktno. Najveći rizik je nejasnoća oko određivanja “tržišnih cijena” jer metodologija nije objavljena, a cijene se ažuriraju samo jednom godišnje. Za vlasnike glavni rizik je što moraju uložiti vlastiti novac kako bi pripremili stan za najam. Ako stan trenutno nije useljiv, vlasnik mora u roku od šest mjeseci dovršiti završne radove poput postavljanja sanitarija, grijanja ili podova. Ako ne uspije, mora vratiti sav novac koji je dobio od agencije. Za najmoprimce program znači konstantnu kontrolu. Svake godine morat će dostavljati porezne potvrde o prihodima i izjave da u svom vlasništvu nemaju dodatne nekretnine. Ako im se prihodi povećaju za više od 15%, moraju to prijaviti u 30 dana, inače im se može otkazati ugovor. Ako kupe ili naslijede stan, automatski počinju plaćati tržišnu najamninu umjesto one povoljnije.

Što slijedi u postupku

Trenutno traje javno savjetovanje preko e-Građani platforme, nakon čega slijedi donošenje konačne verzije programa od strane Vlade. Tek tada Agencija za pravni promet može objaviti javne pozive za vlasnike i najmoprimce. Građani mogu sudjelovati u savjetovanju na mrežnim stranicama Vlade – sve dodatne informacije dostupne su putem službenih kanala Ministarstva prostornog uređenja.