Nakon suše, zaprijetio i virus: Hoćemo li ostati bez ribe pred božićne blagdane?

Slatkovodna ribnjačarstva pomalo ulaze u sezonu izlova ribe, glavnu uoči Badnjaka kada se troši više ribe. No, za njih je ovo još jedna izazovna godina u kojoj im je probleme stvarala suša.

-Završili smo sezonu s nekih 70 centimetara vode manje u ribnjacima nego što je to bilo u proljeće, a ta suša se nažalost još uvijek odražava na ribnjacima. Nedavno je palo 40 litara kiše, ali je to zemlja sve popila – kaže direktor Ribnjačarstva Končanica Mladen Prević.

Tako ni sada nisu ni iz Ilove ni kanala Đurđička dobili značajniju količinu vode.

-Čisto da dobijete dojam što je problem. Od naših pedeset zimovnika u kojima skladištimo ribu u funkciji su trenutačno samo četiri jer imamo toliko protoka – opisuje stanje Prević.

 

Zbog toga su morali odgoditi izlov velikih tabli, a zbog potreba tržišta ribu love samo iz dva manja ribnjaka te je počela prodaja ribe na sportskom ribnjaku. S istim problemom bore se i na Ribnjaku Sišćani 1961.

-Počeli smo s ribolovima, a posljedice se vide. Ono što se do sada vidi je trideset posto manje nego što bi trebalo biti da je sve normalno, ali tek smo počeli, pa nemam neke konkretne brojke – kaže direktor Ribnjaka Sišćani 1961. Jurica Bošnjak.

Tako ni ne mogu znati hoće li se posljedice osjetiti i u sljedećim sezonama, nadaju se da neće unatoč tome što je ova godina drastičnija od prethodnih.

-Suša je iz godinu u godinu, ali do sada smo barem imali mogućnost da iz gornjih ribnjaka ispustimo 20 do 30 centimetara vode što ne ometa proizvodnju u tim ribnjacima, a osiguramo si protok. No, od 50 do 70 centimetara vode nam je isparilo iz ribnjaka i sada nemamo tu mogućnost ispuštanja 20 do 30 centimetara iz tih ribnjaka jer bismo time tamo ugrozili ribu – navodi izazove Prević.

Povratak virusa

Kako nevolja nikada ne dolazi sama tako je stigla vijest da se na istoku zemlje pojavio koi herpes virus, patogen koji napada uglavnom šarane i može dovesti do masovnih uginuća. Neki od simptoma su letargija, neuobičajeno plivanje, mršavost. Nije opasan za ljude, ali uzgoju bi mogao zadati težak udarac. Njegovu prisutnost potvrdila je Zajednica športsko ribolovnih udruga Đakovo na jezerima Mlinac i Jošava. Drugdje, pa tako ni u Bjelovarsko-bilgorskoj županiji ga nema. Opasnost od koi virusa nije ništa novo, Hrvatska je status zemlje slobodne od njega izgubila prije šest do sedam godina, a oni koji šarana uzgajaju su itekako oprezni i paze da do proboja ne dođe.

-Ono što Ribnjačarstvo Končanica prakticira to je da se ne trguje s tuđom ribom već prodajemo samo našu ribu. Imamo zatvoren krug od ličinke do konzumne ribe i tako smanjujemo mogućnost unosa bolesti u naše proizvodne površine. Isto tako, kod nas je obavezna dezinfekcija ribolovnog pribora na sportskom ribnjaku već dugi niz godina – kaže Prević i dodaje kako se dezinficiraju i vozila i oprema za dostavu ribe.

Sve mjere opreza i prevencije ozbiljno shvaćaju i u Sišćanima.

-Moramo paziti, provodi se stroga dezinfekcija svega što ulazi u ribnjak, vozila, strojeva. Kod nas nema pecanja nego je isključivo proizvodnja tako da pazimo da ne uđe virus, on nije štetan, opasan za ljude, ali za samu proizvodnju je dosta štetan – ističe Bošnjak.

Dodatnu sigurnost daju analize.

-Na mjesečnoj bazi radimo sve analize, od hrane do ribe – navodi direktor Ribnjaka Sišćani 1961.

Sve se kontrolira i u Končanici.

-Interno naši tehnolozi prate zdravlje ribe jer nam je to jako bitno, ali i neovisni instituti, Hrvatski veterinarski institut prati našu proizvodnju tako da imamo nalaze da je naša riba zdrava, odnosno da je koi herpes negativna – ističe Prević.

Prepreka za kupovinu tako nema.