Masnoće nisu problem, žitarice nisu rješenje: Nova piramida prehrane mijenja ‘pravila igre’
Daša Horvat
28. siječnja 2026.
U raspravama o novoj piramidi prehrane posebno mjesto zauzimaju zdrave masnoće i žitarice, dvije skupine namirnica koje su desetljećima bile pogrešno shvaćene. Nutricionistica Margita Zlatić iz Bjelovara ističe kako je važno razjasniti njihovu stvarnu ulogu u organizmu, ali i upozoriti na česte zablude koje i dalje prevladavaju.
– Masnoće nisu dodatak prehrani, nego strukturna potreba organizma. One grade stanične membrane, omogućuju apsorpciju vitamina topivih u mastima, A, D, E i K, sudjeluju u sintezi hormona, smiruju živčani sustav i osiguravaju stabilnu, dugotrajnu energiju, objašnjava Zlatić.
Prema njezinim riječima, problem nikada nisu bile masnoće same po sebi, već njihov izvor.
– Industrijska biljna ulja, transmasnoće i oksidirane masnoće iz pržene hrane predstavljaju stvarni problem. Ljudi nisu bolesni zato što jedu masnoće, nego zato što su desetljećima učeni bojati se biološki prirodne hrane, dok su istovremeno prihvaćali industrijske zamjene, naglašava nutricionistica.
Nova piramida prehrane zato masnoće vraća na zasluženo mjesto, ali uz jasnu poruku o važnosti kvalitete. Zdravi izvori masnoća poput maslinova ulja, orašastih plodova, sjemenki, avokada i masne ribe ključni su za pravilno funkcioniranje organizma.
Kada je riječ o žitaricama, njihovo pomicanje iz središta piramide smatra se razumnom korekcijom.
– Žitarice nisu nutritivno guste u odnosu na količinu, lako ih je pojesti previše, a kod mnogih ljudi izazivaju nadutost, inzulinske skokove i umor, upozorava Zlatić.
Ipak, to ne znači da ih treba u potpunosti izbaciti iz prehrane. Određene žitarice i pseudožitarice imaju svoje mjesto, ali u jasno definiranom kontekstu.
– Smisla imaju zob, heljda, riža te pseudožitarice poput kvinoje. No važno je naglasiti da žitarice nisu temelj zdravlja, već energetski dodatak koji je opravdan prvenstveno kod fizički aktivnih osoba, pojašnjava.
Prehrana u kojoj žitarice čine osnovu često je, ističe nutricionistica, rezultat navike, a ne stvarne potrebe organizma.
– Žitarice treba uključiti u prehranu, ali ne pretjerivati. One ne bi trebale biti temelj, nego dodatak koji se prilagođava ciljevima, metabolizmu i razini aktivnosti pojedinca, zaključuje Margita Zlatić.
Nova piramida prehrane tako donosi važnu poruku, a to je da zdravlje ne proizlazi iz rigidnih pravila, već iz razumijevanja hrane, kvalitete namirnica i individualnog pristupa svakom organizmu.
