Velečasni o pravom smislu Korizme: ‘Čovjek treba osvjestiti ono što nije dobro i toga se osloboditi’

Korizma u crkvenom kalendaru zauzima posebno mjesto i vjernicima donosi vrijeme tišine, razmišljanja i duhovne obnove. Apostol Pavao opisuje je kao razdoblje milosti i spasenja, a četrdeset dana koji su pred nama poziv su na osobno preispitivanje, dublje promišljanje vlastitog života i iskren susret sa samim sobom.

Ova tema svake godine iza sebe ostavljan mnoštvo pitanja, a prošle godine smo o njoj razgovarali s velečasnim Krešimirom Žinićem, koji je jednostavnim i razumljivim riječima objasnio na što bi se vjernici trebali usredotočiti tijekom ovog razdoblja.

-Ako bismo to htjeli kazati trgovačkim jezikom, onda bi trebalo napraviti inventuru. Ili ako hoćemo kompjutoraški kazati, onda bi se trebalo malo resetirati. Svake godine mi ulazimo u to pokorničko vrijeme da čovjek vidi gdje on je u odnosu prema svom Gospodinu. I ako smo istinski vjernici, onda ćemo tih četrdeset dana iskoristiti da mi više poniremo u sebe, da gledamo kakav je taj naš odnos s Gospodinom, odnosno da čovjek pokuša nešto učiniti da taj odnos, ako je već manjkav, bude što bolji, što kvalitetniji – pojašnjava vlč. Žinić, župnik u dvjema bjelovarskim župama – Župi Svetog Šimuna i Jude Tadeja u Cigleni te Župi Svetog Ivana Krstitelja u Ždralovima.

U središtu korizmenog promišljanja nalazi se i temeljno kršćansko načelo ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Misao Amare Deum et proximum podsjeća kako se vjera ne živi samo riječima nego i konkretnim djelima prema obitelji, prijateljima i zajednici. Upravo kroz svakodnevne odnose vjernici svjedoče svoju vjeru i produbljuju osobni odnos s Bogom.

-Ovo pokorničko vrijeme nama stoji kao prekrasna prilika da čovjek suočen sa sobom odluči biti bolji čovjek i kvalitetniji vjernik, odnosno da toj svojoj ljudskosti on daje tu jednu duhovnu notu da on bude automatski i bolji vjernik – govori vlč. Žinić.

Korizma je često povezana s odricanjem od određenih navika ili užitaka, no vlč. Žinić upozorava kako vanjske promjene same po sebi nisu cilj. Bit odricanja treba biti duhovna preobrazba i svjesna odluka za osobni rast.

-Mene uvijek fasciniraju ankete, posebno one s osobama iz javnog života, kada ih se pita čega su se oni odrekli. Često, kada slušam njihove odgovore, čini mi se da su te odluke većinom kozmetičke prirode. Ne dopiru do pravog smisla. No, ako sam ja donio određenu odluku činiti žrtvu i želim u životu nešto promijeniti, onda toj žrtvi i tom odricanju moram dati pravi smisao. Nisam odlučio za određeno odricanje da bih imao manje kilograma ili da bih bio ljepši, nego da poboljšam svoj odnos s Gospodinom i suobličim se Kristu patniku. U korizmi, naime, promišljamo o muci i smrti Kristovoj, prolivenoj Krvi Kristovoj za spas svijeta i na taj dio vjernik treba biti usredotočen – ističe vlč. Žinić te dodaje kako je pravi smisao ovog razdoblja postati kvalitetniji čovjek.

Uz duhovnu dimenziju, korizma može biti i poticaj za konkretne promjene u svakodnevnom životu. Kada vjernici odluče ostaviti loše navike ili se suočiti s vlastitim slabostima, to postaje dio njihove osobne borbe i rasta.

-Što to zapravo znači, ako nekoga opterećuje, recimo, piće ili cigarete i nisu zadovoljni time? Ako netko svojim odricanjem, bilo od alkohola bilo od cigareta, čuva svoje tijelo i okreće se od tih loših navika, onda je to svakako dobro. Čak, što se tiče alkohola i cigareta, to ne bih pripisao pomodarstvu, već unutarnjom borbom s ovisnostima, napastima i kušnjama, kako god ih nazvali. To znači da netko prepozna da nešto nije dobro i želi se toga osloboditi – zaključuje vlč. Žinić.