Struka upozorava: Rečenica koju ponavljamo možda zvuči logično, ali može biti i vrlo opasna za zdravlje

Nije tajna da Hrvati muku muče s debljinom, javnozdravstveni je to problem kojim prednjačimo u europskim statistikama. Prema riječima nutricionistice Margite Zlatić Crnković, pogrešno se implicira da je debljina isključivo stvar lijenosti, i to najčešće jednom jednostavnom rečenicom.

-Samo jedi manje i kreći se više. To zvuči vrlo logično i upravo je zato opasno, jer implicira da je debljina stvar osobne volje i da je debela osoba lijena osoba, a to jednostavno nije istina. Debljina je bolest koja može nastati od desetak različitih faktora, počevši od genetike pa do hormona, mentalnog zdravlja, pristupa hrani pa čak i okolina u kojoj živimo – pojašnjava sugovornica.

Dakle, situacija je u stvarnosti ipak nešto drugačija. Među faktorima koji mogu utjecati na debljinu, a ne tiču se discipline, volje ili lijenosti je i san.

-Kronični nedostatak sna mijenja hormone toliko da vaše tijelo doslovno traži više hrane – tumači nutricionistica.

Brzi svijet brze i prerađene hrane

Kod problema debljine kod djece, nutricionistica Margita Zlatić Crnković problem pripisuje današnjem načinu života u kojemu djeca nisu lijena, već su okružena nezdravim navikama od rane dobi.

-Porazno je da svako treće dijete od 8 godina u Hrvatskoj već ima prekomjernu tjelesnu masu. To nisu djeca koja su lijena, to su djeca koja žive u svijetu gdje je ultra prerađena hrana jeftinija od voća, gdje se tjelesni odgoj u školama smanjuje i ekrani su glavna zabava – smatra nutricionistica Crnković.

Problem dakle, leži u navikama koje se stječu u ranoj dobi, a postavlja se i pitanje pozitivnog primjera. Djeca u nekim slučajevima jednostavno nemaju od koga naučiti.

-Mi odrasli ne vodimo računa i ne pokazujemo im dobar primjer. Dobar primjer u početku ne pokazujemo već na našim poslovima, na gablecima. Taj gablec većini znači burek iz pekare, komad pizze ili sendvič s industrijskom šunkom i bijelim kruhom, nešto što je brzo i jeftino, a ujedno i puno praznih kalorija – upozorava sugovornica.

Teoriju svi znamo, kako napraviti promjenu u praksi?

Nutricionistica smatra kako promjena ne iziskuje neki veliki trud koji će vas izbaciti iz dnevne rutine, a za početak, najbolje je osvijestiti problem.

-Umjesto bureka, u posudu možete staviti dva kuhana jaja, narežete krastavac i stavite par žlica humusa. To je gotovo u nekoliko minuta, ima upola manje kalorija od bureka, a što se tiče osjećaja sitosti, on će biti dvostruko dulji jer proteini iz jaja i prehrambena vlakna iz povrća držat će vas sitima do ručka – preporuča nutricionistica.

-Ako nećete kuhati jaja, jednostavniji primjer su jogurt i šaka oraha. Možete ih kupiti u bilo kojoj trgovini, a ne trebate ništa pripremati. U isto vrijeme, tijelu ste dali proteine, zdrave masti i kalcij za razliku od peciva koji su u osnovi samo bijelo brašno i mast – predlaže Crnković.

Nije niti to uvijek moguće

Naravno, takvi prehrambeni savjeti uvelike ovisi o vrsti posla kojom se bavite, ali nutricionistica napominje kako je, neovisno o tome, činjenica da svakodnevno kupujemo hranu koja nam ne donosi ništa dobro, a lako se može zamijeniti zdravijim i kvalitetnijim namirnicama.

-Ne kažem da više nikad ne smijete pojesti burek za gablec, ali želim dati do znanja da to ne mora biti svaki dan i da je zamjena možda lakša nego što mislite, a da će vaše tijelo osjetiti razliku čak i kad vi mislite da neće – govori sugovornica.

Ne trebate se religiozno pridržavati dijeta, ali dobro je osvijestiti problem i dati si truda.

-Voljela bih osvijestiti da probamo, damo sami sebi priliku da pokušamo nešto drugo. Ne morate sutra krenuti na dijetu, niti ja to želim od vas, ali bilo bi dobro osvijestiti, barem ponekad, da valja zastati i dobro pogledati što jedemo i zapitati se koliko toga samo hrani moje tijelo, a koliko samo puni želudac – zaključuje nutricionistica Margita Zlatić Crnković.

FOTO: Ilustracija