Građani poslali preko 840 primjedbi na spalionicu otpada u Resniku, evo što ih najviše muči

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

Tijekom javne rasprave o Studiji utjecaja na okoliš za Centar za gospodarenje otpadom u Resniku zaprimljeno je više od 840 primjedbi građana, udruga i stručnjaka. Većina ih je u dokumentu “Odgovori na primjedbe javnosti” označena istim odgovorom: “Ne prihvaća se.” Od ukupno 844 evidentiranih primjedbi, izrađivači studije prihvatili su svega šest, a 17 djelomično.

Jedna od ključnih kritika tiče se goriva iz otpada. Projektom je predviđena godišnja proizvodnja više od 115.000 tona goriva dobivenog preradom otpada, no u samoj studiji stoji da krajnji korisnici tog goriva u trenutku izrade nisu bili poznati.
Skladištenje na lokaciji ograničeno je na 30 dana, što otvara pitanje što se događa s gorivom ako zakažu preuzimatelji.

Miris, zdravlje i susjedstvo

Najčešća briga građana tiče se neugodnih mirisa iz biološke obrade otpada koji se, prema primjedbama građana, mogu osjetiti do tri kilometra, što zahvaća Novi Jelkovec s više od deset tisuća stanovnika te bliže naselje Ivanja Reka. Izrađivači studije odgovaraju da je propisana stroža granična vrijednost emisije od 40 OU/m³, pet puta niža od donje granice europskih standarda, te da će izvješća o praćenju biti javno dostupna.

„Ako se čestice, amonijak ili bioaerosoli talože na povrće, to je pitanje sigurnosti hrane i javnog zdravlja, a studija to zanemaruje”, rekao je Maris Špero iz Građanske inicijative Maksimir za Zagreb. Studija, prema primjedbama više podnositelja, poljoprivredne površine koje su desetak metara udaljene od budućeg postrojenja, uopće ne prepoznaje kao osjetljive receptore.

Mnogi su predlagali smještaj CGO-a na lokaciju odlagališta Jakuševac, gdje već postoji infrastruktura. Taj je prijedlog odbijen uz objašnjenje da Jakuševac prostornim planom nije predviđen za nove objekte obrade otpada. Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba jedini je institucionalni sudionik čije su primjedbe djelomično prihvaćene, a upozorili su da CGO ima samo jedan prometni pristup te predložili produženje Čulinečke ceste i razmatranje željezničkog prijevoza otpada.

Prikupljeni odgovori dio su dokumentacije za Ministarstvo klimatske politike i zelene tranzicije, koje će donijeti konačnu odluku o prihvatljivosti zahvata. Bez tog rješenja gradnja CGO-a ne može početi, a sami radovi ne očekuju se prije 2027. godine.


PODIJELI S PRIJATELJIMA!