Mladi liječnici od sada lakše do specijalizacije, no samo uz jedan uvjet

Rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u ruralnim i manje razvijenim područjima ubuduće će mladim liječnicima donositi više bodova pri prijavi za željenu specijalizaciju nego rad u velikim gradovima. Poručeno je to na predstavljanju novih propisa u Ministarstvu zdravstva kojima se uređuje sustav specijalizacija.

Privlačenje mladih liječnika u primarnu zdravstvenu zaštitu u središtu je paketa novih mjera za uključivanje mladih liječnika u zdravstveni sustav. Na konferenciji za novinare predstavila ih je ministrica zdravstva Irena Hrstić.

Riječ je o tri dokumenta koja se upućuju u javno savjetovanje, Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, Pravilniku o kriterijima za prijem specijalizanata te Programu mjera za osnaživanje mladih liječnika.

Šest ili dvanaest mjeseci 

Jedna od ključnih novosti u pravilniku o prijemu specijalizanata je dodatno bodovanje rada u deficitarnim djelatnostima, ponajprije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kao i na depriviranim područjima. Liječnici koji su šest ili dvanaest mjeseci radili u takvim sustavima moći će ostvariti do 50 posto ukupnog broja bodova potrebnih za prijavu na specijalizaciju.

To se odnosi na rad u obiteljskoj medicini, na otocima i drugim manje atraktivnim područjima, ali i na rad u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi te u objedinjenim hitnim bolničkim prijemima.

Ministrica je istaknula da je mjera uvedena ne samo zbog manjka liječnika u tim dijelovima sustava, nego i radi jačanja praktičnih kompetencija mladih liječnika nakon završetka studija. Iako tijekom studija stječu visoku razinu teorijskog znanja, praktične vještine često se dodatno razvijaju upravo kroz rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i hitnoj medicini, gdje uz nadzor iskusnijih liječnika stječu važno kliničko iskustvo.

Tri promjene

Poticanjem rada u tim segmentima sustava želi se istodobno ublažiti nedostatak kadra i osigurati da liječnici koji ulaze u specijalizaciju imaju snažnije praktične kompetencije.

Novi Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine donosi tri važne promjene. Prva se odnosi na jasnije definiranje kompetencija koje specijalizanti moraju steći tijekom specijalizacije, odnosno znanja i vještina koje trebaju imati po završetku usavršavanja. Druga se odnosi na preciznije kriterije koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove koje provode specijalističko usavršavanje.

Treća i jedna od najvažnijih promjena odnosi se na sustav mentorstva. Dosad broj specijalizanata po mentoru nije bio jasno ograničen, što je često izazivalo primjedbe jer mentori nisu mogli posvetiti dovoljno vremena svakom liječniku na specijalizaciji. Novim pravilnikom uvodi se ograničenje prema kojem jedan mentor može imati najviše tri specijalizanta.

Do godinu dana 

Uz izmjene pravilnika uvodi se i program osnaživanja mladih liječnika. Njime bi se liječnicima nakon završetka studija omogućilo stjecanje dodatnog praktičnog iskustva uz mentorstvo prije ulaska u specijalizaciju.

Liječnicima koji su do godinu dana radili u primarnoj zdravstvenoj zaštiti otvara se i mogućnost da, ako za to postoji interes njih i poslodavca, izravno nastave specijalizaciju iz obiteljske medicine.

Jedna od planiranih novosti je i ujednačeno raspisivanje natječaja za specijalizacije u svim zdravstvenim ustanovama u isto vrijeme. Za razliku od dosadašnje prakse, kada su bolnice natječaje raspisivale tijekom cijele godine, plan je da se oni objavljuju u jesen, najvjerojatnije u rujnu, kako bi se postupak prijava, bodovanja i intervjua završio do kraja godine.