Ovo će zabrinuti svakog roditelja, brojke su drastično porasle

Digitalne navike djece i mladih drastično su se promijenile u posljednjih nekoliko godina, a najnoviji podaci međunarodnog istraživanja EU Kids Online za 2025. godinu donose nove zaključke u odnosu na one iz istraživanja 2017. godine.

Istraživanje, koje je provelo Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu uz potporu Agencije za elektroničke medije, obuhvatilo je 1000 djece u dobi od 10 do 16 godina.

Izgubljeni u digitalnom svijetu

Usporedba s prvim istraživanjem iz 2017. godine pokazuje koliko je tehnologija preuzela dječju svakodnevicu. Čak 59 % djece priznalo je da su svjesni kako previše vremena provode pred ekranima, ali ističu kako si sami ne znaju pomoći.

Jasna Vaniček-Fila, pročelnica za medije Matice hrvatske i članica Vijeća za medije, pojašnjava kako su na ovakvo stanje utjecali brojni faktori.

“Imali smo prvo pandemiju koja nas je nekako sve gurala pred ekrane, i odrasle i djecu. Zatim smo imali snažan razvoj društvenih mreža, a sad vidimo i snažan razvoj alata umjetne inteligencije. U samo osam godina temeljito se promijenio način na koji djeca koriste digitalne tehnologije”, kaže Vaniček-Fila.

Istraživanje je pokazalo da 61,7 % djece je reklo da koristi mobitele tijekom večere s obitelji i s drugima, a 28 % djece svakodnevno koristi mobitel tijekom noći.

Porast izloženosti seksualnim sadržajima i manjak komunikacije

Jedan od najšokantnijih podataka odnosi se na nenamjernu izloženost seksualnim sadržajima. Dok je 2017. godine takvo iskustvo imalo 8 % djece, danas taj broj iznosi 25 %, dok kod šesnaestogodišnjaka taj udio raste na čak 40 %.

Unatoč ovim problemima, komunikacija s roditeljima je zakazala. Čak 46 % djece uopće ne razgovara sa svojim roditeljima o problemima na koje nailaze u online svijetu. Vaniček-Fila naglašava da djeca traže odnos i živu riječ, a Internet im često nudi samo interakciju.

Umjetna inteligencija i gubitak govornih vještina

Osim zabave, djeca Internet koriste i za školske obveze, no ne uvijek na pravilan način. Istraživanje je pokazalo da 42,5 % djece koristi umjetnu inteligenciju za pisanje eseja i zadaća. “S obzirom na to koliko su djeca na ekranima, nedostaje im onih govornih vještina i izravne komunikacije”, upozorava Vaniček-Fila.

Što nam je činiti?

Iako Internet nudi brojne prednosti, od učenja i kreativnog izražavanja do druženja, ključ je u umjerenosti i edukaciji. Zaključak okruglog stola na kojem su predstavljeni rezultati je jasan jačanje medijske i digitalne pismenosti u školama, usmjeravanje politika prema novim tehnologijama te veća uključenost roditelja i poticanje međusobnog povjerenja.

Autor: Mirko Cvjetko, Matica hrvatska