Kilometarske kolone svakog jutra: Evo koje prometnice izazivaju najveću glavobolju vozačima

Slavonska cesta u Bjelovaru sve više nalikuje Slavonskoj aveniji u Zagrebu po razini prometnog opterećenja. Iako trenutačno nema aktivnih radova, gužve u prometu ujutro i poslijepodne postale su gotovo svakodnevica. Najizraženiji zastoji javljaju se u jutarnjem periodu, između 7:00 i 9:00 sati, kada veliki broj građana putuje na posao ili u školu. Slična situacija ponavlja se i u poslijepodnevnim satima, od 14:00 do 18:00, kada se ljudi vraćaju kući ili obavljaju svakodnevne obaveze, pri čemu nastaju duge kolone koje stvaraju velike poteškoće u prometu.

Prema Planu održive mobilnosti Grada Bjelovara iz 2019. godine, Slavonska cesta i Ulica Vladimira Nazora ubrajaju se među najopterećenije prometnice u gradu. Kroz njih dnevno prođe više od 35 tisuća vozila, što ih čini ključnim prometnim pravcima.

Posebno se ističe Slavonska cesta, kojom dnevno prometuje više od 18 tisuća vozila. Ona povezuje istočne dijelove grada s prigradskim naseljima te služi i kao obilazni pravac za vozila koja ne prolaze kroz centar. U vrijeme najveće prometne gustoće, u jutarnjim i poslijepodnevnim špicama, kroz ovu cestu može proći i više od 3.500 vozila na sat, što jasno pokazuje njezinu izrazitu opterećenost.

Ne zaostaje ni Ulica Vladimira Nazora, koja bilježi oko 16 tisuća vozila dnevno. Smještena u blizini gradskog središta, povezuje važne gradske točke te privlači velik promet zbog blizine škola, ustanova i poslovnih objekata. U vršnim satima njome prolazi više od tisuću vozila na sat, što potvrđuje njezinu važnu ulogu u gradskom prometu.

Uz njih, značajnu prometnu ulogu imaju i Ulica Josipa Jelačića, koja je važna za jugozapadnu povezanost grada, Franjevačka ulica koja omogućuje pristup središtu, te Ulica Matice hrvatske i Ulica Krste Frankopana koje osiguravaju protočnost prometa kroz uži gradski prostor.

Općenito, bjelovarske prometnice su izrazito opterećene zbog povezivanja grada s prigradskim naseljima i tranzitnim pravcima, ali i zbog blizine obrazovnih, zdravstvenih i poslovnih sadržaja koji generiraju svakodnevne migracije. U gradu se dnevno bilježi više od sedam tisuća migracija radno aktivnog stanovništva i učenika, što dodatno povećava prometni pritisak. S obzirom na rast broja vozila, sve je izraženija potreba za unapređenjem prometnog sustava, uključujući razvoj biciklističke infrastrukture i jačanje javnog prijevoza, kako bi se rasteretile najopterećenije gradske prometnice.