Nova šansa za uporabnu dozvolu: Evo što sve donosi novi zakon o legalizaciji

Vlasnici kuća, vikendica, garaža i svih ostalih objekata sagrađenih bez dozvole, koji su propustili rok za legalizaciju što je istekao još 2018. godine, dobili su novu i ovaj put trajnu šansu za ozakonjenje. Saborski zastupnici izglasali su 30. travnja, sa 108 glasova “za” i 16 “suzdržanih”, Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, kojim se otvara prostor za uključivanje dosad neozakonjenih zgrada u pravni sustav.

Najvažnija promjena je jednostavna, ali dugo očekivana. Ukida se rok za podnošenje zahtjeva koji je prema starom zakonu istekao 30. lipnja 2018. godine, a građanima se omogućuje da u bilo kojem trenutku pokrenu postupak ozakonjenja svojih nezakonito izgrađenih objekata sagrađenih najkasnije do 21. lipnja 2011. godine.

Ipak, jasna je granica. Temeljni uvjet je da je riječ o nezakonito izgrađenoj zgradi vidljivoj na digitalnoj ortofoto snimci Državne geodetske uprave od 21. lipnja 2011. godine, a legalizacija bespravno izgrađene zgrade nakon tog datuma neće biti moguća.

Što konkretno donosi ovo zakonsko rješenje onome tko ima nelegalni objekt? Očekivani učinci su povećanje pravne sigurnosti, rast vrijednosti nekretnina i lakši pristup financiranju, uključujući sredstva iz fondova Europske unije, a dodatno se omogućuje zakonita uporaba objekata, razvoj gospodarskih aktivnosti i iznajmljivanje.

Jedna od novosti je i da će cijeli postupak ozakonjenja biti digitaliziran, a zahtjevi će se podnositi putem Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU).

Postoji i novost koja se tiče onih čiji su zahtjevi nekad bili odbijeni. Zakonom se omogućuje i ponovno podnošenje zahtjeva koji su ranije pravomoćno odbijeni, uključujući slučajeve u kojima nije bila plaćena propisana naknada, a uvodi se i obveza prethodnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa prije evidentiranja zgrade u katastru.

Za koga zakon ne vrijedi? Zakonom je zabranjena legalizacija u planiranim i istražnim koridorima prometnica, energetske i komunalne infrastrukture, na pomorskom dobru, u parkovima prirode, na državnom, šumskom i vodnom zemljištu, te ako je riječ o arheološkom nalazištu, kulturnom dobru i području pod zaštitom UNESCO-a.

Treba naglasiti i financijsku stranu. Građani koji žele ozakoniti svoje objekte morat će podmiriti naknadu za bespravnu gradnju, koja će s obzirom na protek vremena od 2012. godine biti veća, a njezina visina odredit će se prema kriterijima poput veličine, lokacije i namjene objekta te će biti propisana posebnom uredbom.