Kronični nedostatak medicinskih sestara, mnoge rade za manje od ovog iznosa

Nedostatak medicinskih sestara sve snažnije opterećuje hrvatski zdravstveni sustav, a struka upozorava da bez hitnih reformi prijeti daljnje pogoršanje dostupnosti zdravstvene skrbi. Upravo je stanje u sestrinstvu bilo u središtu rasprava na 4. Kongresu hrvatskog sestrinstva, gdje su predstavljene i nove mjere Ministarstva zdravstva.

Posebna savjetnica ministrice zdravstva za sestrinstvo Snježana Krpeta najavila je donošenje pravilnika o specijalističkom usavršavanju medicinskih sestara i tehničara. Time bi se prvi put sustavno definirale dodatne kompetencije unutar profesije, ali i otvorio prostor za profesionalni napredak. Uz to, u pripremi su izmjene Zakona o sestrinstvu te izrada nacionalne strategije razvoja sestrinske struke.

Broj sestara manji 

Predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić upozorio je da službene brojke ne prikazuju realno stanje na terenu. Iako je u registru evidentirano oko 43 000 medicinskih sestara, aktivno ih u sustavu radi približno 32 000.

Dio sestara nalazi se na dugotrajnim bolovanjima, rodiljnim dopustima ili ima status mirovanja, što dodatno opterećuje zdravstvene ustanove. Samo tijekom prošle godine objavljeno je više od dvije tisuće natječaja za zapošljavanje medicinskih sestara, dok je na evidenciji nezaposlenih bilo tek nešto više od stotinu kandidata.

Sve češće napuštaju profesiju

Predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara Tanja Lupieri istaknula je zabrinjavajući trend, sve više mladih nakon školovanja ne ostaje u zdravstvenom sustavu.

Prema njezinim riječima, dio medicinskih sestara odlučuje se za druga zanimanja koja nude manje opterećenje i bolju financijsku sigurnost, što dodatno produbljuje kadrovski deficit.

Problem potvrđuju i bolnice. Glavna sestra KBC-a Zagreb Ana Ljubas upozorila je da sustav već funkcionira pod velikim pritiskom. U toj bolnici zaposleno je oko 2 300 medicinskih sestara, no više od dvije stotine trenutačno je na duljem bolovanju, što rezultira velikim brojem prekovremenih sati i sve izraženijim profesionalnim izgaranjem zaposlenika.

U fokusu struke

Kongres je održan neposredno nakon objave Proglasa hrvatskog sestrinstva, dokumenta kojim su strukovne udruge upozorile na kritičan manjak kadra i zatražile hitne poteze države. Među zahtjevima su priznavanje visoke stručne spreme u sustavu koeficijenata plaća te snažnija zaštita medicinskih sestara od nasilja na radnom mjestu.

Upozoreno je i na financijski aspekt problema. Procjenjuje se da oko trećine medicinskih sestara prima plaću manju od 1 370 eura, a istaknuta je i potreba reorganizacije zdravstvenog sustava, drukčije raspodjele poslova te jačanja uloge medicinskih sestara u skrbi za pacijente.

Nužne promjene 

Struka upozorava i na neravnotežu u obrazovnom sustavu. Prema riječima Snježane Krpete, broj magistara sestrinstva raste brže od potreba sustava, dok istodobno nedostaje prvostupnica i sestara srednje stručne spreme, što zahtijeva prilagodbu obrazovne politike. Zaključeno je kako Hrvatska, poput brojnih europskih država, mora pronaći način da zadrži zdravstvene radnike u zemlji te ponovno učini sestrinsku profesiju privlačnom mladima.