Tijelovo vjernike podsjeća na važnost Euharistije, zajedništva i vjere

Katolički vjernici svake godine u četvrtak nakon svetkovine Presvetog Trojstva obilježavaju Tijelovo, odnosno svetkovinu Presvetog Tijela i Krvi Kristove. Riječ je o jednom od najvažnijih blagdana u crkvenoj godini kojim se posebno slavi otajstvo Euharistije, središte katoličke vjere.

Temelj ove svetkovine nalazi se u Posljednjoj večeri, kada je Isus Krist ustanovio Euharistiju pretvorivši kruh i vino u svoje Tijelo i Krv. Prema katoličkom vjerovanju, ista se pretvorba događa na svakoj svetoj misi tijekom posvete darova, kada vjernici kroz pričest ostvaruju posebno zajedništvo s Kristom.

Tijelovo je prepoznatljivo i po euharistijskim procesijama koje se održavaju u mnogim župama. Vjernici na taj način javno svjedoče svoju vjeru u Kristovu prisutnost u Presvetom Oltarskom Sakramentu.

Korijeni ove svetkovine sežu u 13. stoljeće. Prema predaji, augustinska redovnica sv. Julijana iz Belgije imala je viđenje punog mjeseca na kojem se nalazila tamna mrlja. Vjerovala je da ta mrlja simbolizira nedostatak posebnog blagdana posvećenog Euharistiji u crkvenom kalendaru. Njezina nastojanja kasnije su dovela do toga da papa Urban IV. 1264. godine službeno uvede svetkovinu Tijelova, dok ju je papa Ivan XXII. u 14. stoljeću proširio na cijelu Katoličku crkvu.

Budući da je Tijelovo svetkovina, katolici su pozvani sudjelovati na svetoj misi, osim ako za izostanak imaju opravdan i ozbiljan razlog.

Posebno mjesto u hrvatskoj vjerskoj tradiciji zauzima euharistijsko čudo u Ludbregu iz 1411. godine. Prema predaji, tijekom mise jedan je svećenik posumnjao u stvarnu Kristovu prisutnost u Euharistiji, nakon čega je u kaležu ugledao svježu krv. Događaj je izazvao veliko zanimanje Crkve, a relikvija Svete Krvi i danas se čuva u Ludbregu te privlači brojne hodočasnike iz Hrvatske i inozemstva.