Treba li mijenjati državnu maturu? Ravnateljica Gimnazije iznijela prijedlog koji dijeli mišljenja

Dok se posljednjih godina sve više učenika odlučuje za četverogodišnje strukovne škole koje im, uz stjecanje zanimanja, omogućuju i polaganje državne mature, ravnateljica Gimnazije Bjelovar Tanja Mamić smatra da bi takav sustav trebalo mijenjati.

Kao dugogodišnja suradnica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, autorica zadataka iz kemije na državnoj maturi, ocjenjivačica ispita i osoba koja je sudjelovala u određivanju pragova prolaznosti, Mamić smatra da sadašnji model nije pravedan ni prema gimnazijalcima ni prema učenicima strukovnih škola.

– Državna matura sadržajno je u potpunosti temeljena na gimnazijskom programu, kako po opsegu gradiva tako i po razini obrazovnih ishoda. Unatoč tome, omogućeno joj je pristupiti i učenicima četverogodišnjih strukovnih škola čiji programi ne obuhvaćaju sve sadržaje potrebne za ostvarivanje usporedivih rezultata – upozorava Mamić.

Prema njezinim riječima, takav model ima posljedice i na rezultate državne mature.

– Iz iskustva rada u sustavu državne mature mogu potvrditi da učenici strukovnih škola značajno utječu na činjenicu da pragovi prolaznosti ostaju izuzetno niski, što ide na štetu vjerodostojnosti državne mature i gimnazijskog obrazovnog standarda – ističe.

Roditelji dobivaju pogrešnu sliku

Ravnateljica smatra kako je zbog negativnih demografskih kretanja među srednjim školama sve izraženija borba za svakog učenika, zbog čega se roditeljima i učenicima često šalje pogrešna poruka.

– Sve se češće susrećemo s promidžbenim porukama da strukovne škole nude i zanimanje i mogućnost polaganja državne mature, što kod roditelja i učenika stvara dojam da dobivaju “dvostruku korist”. Smatram da je riječ o pogrešnoj percepciji sustava koja ih može dovesti u zabludu – kaže Mamić.

Dodaje kako se zbog toga dio odličnih učenika odlučuje za medicinske i druge strukovne programe vjerujući da će tako lakše upisati studije poput medicine, stomatologije ili farmacije.

– U stvarnosti strukovni programi ne pripremaju učenike za zahtjevne ispite državne mature iz predmeta poput kemije, fizike, biologije ili više razine matematike. Čak i kada polože maturu, ostvareni bodovi često nisu dovoljni za upis najkonkurentnijih studija – smatra ravnateljica.

Predlaže odvajanje državne i strukovne mature

Kao moguće rješenje predlaže jasnije razdvajanje obrazovnih puteva.

– Državna matura trebala bi biti namijenjena isključivo maturantima gimnazijskih programa jer je na njima i utemeljena. Učenici strukovnih škola trebali bi polagati strukovnu maturu kojom stječu kvalifikaciju za svoje zanimanje, a oni koji žele nastaviti akademsko obrazovanje trebali bi prethodno završiti dodatne programe dopunskog gimnazijskog obrazovanja – predlaže Mamić.

Smatra da bi takav model uklonio nelogičnosti sadašnjeg sustava, očuvao vjerodostojnost državne mature i omogućio učenicima realnija očekivanja.

Hrvatska želi više gimnazijalaca

Mamić ističe kako njezin prijedlog nije u suprotnosti s državnim obrazovnim politikama, već upravo suprotno.

– Nacionalni plan oporavka i otpornosti predviđa povećanje udjela učenika u gimnazijskim programima s oko 30 na 40 posto. Uvjerena sam da bi ovakav model pridonio ostvarenju tog cilja i dodatno ojačao opće srednjoškolsko obrazovanje kao temelj za nastavak studiranja – zaključila je ravnateljica Gimnazije Bjelovar.