Vuletić na sajmu u Gudovcu: HSS je začetnik ove priče i čuvar hrvatskog sela

Predsjednik Hrvatske seljačke stranke Darko Vuletić obišao je u petak 33. Jesenski međunarodni bjelovarski sajam u Gudovcu, koji do nedjelje okuplja više od 400 izlagača iz Hrvatske i osam zemalja, i poručio da je upravo HSS začetnik te manifestacije te da se stranka vratila poljoprivrednoj politici.

Sajam se ove godine održava od 11. do 13. rujna na Sajamskom prostoru Gudovac, a uz tradicionalnu Državnu stočarsku izložbu posjetiteljima nudi stručne skupove, sadržaje za djecu, prvi Sajam zaštite i spašavanja te povratak državne izložbe arapskih konja nakon 15 godina. Otvorio ga je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.

Vuletić je podsjetio da je ideju o sajmu u bjelovarskom stočarskom kraju prije više godina pokrenuo HSS te da manifestaciju danas doživljava kao ponos Gudovca, Bjelovara i cijele Bjelovarsko-bilogorske županije.

“Sretan sam zbog toga, a pogotovo kao predsjednik HSS-a što je HSS pokrenuo tu čitavu priču u Gudovcu”, rekao je Vuletić, dodavši da je na sajmu prisutan od njegova prvog izdanja.

Prisjetio se skromnih početaka manifestacije. “Bilo je onako siromaški, malo napravljeno u početku, međutim vidite u što se ovo sve pretvorilo”, kazao je, istaknuvši da je sajam u međuvremenu prerastao u međunarodnu priredbu i jedan od najvećih te vrste u ovom dijelu Europe.

Govoreći o prioritetima stranke, Vuletić je naglasio da se HSS vratio poljoprivrednoj politici od koje se, kako je rekao, u proteklom razdoblju bez jasnog razloga bio udaljio.

“Hrvatska seljačka stranka nije samo stranka poljoprivrede. Nismo poljoprivredni sindikat, već velika širina struke. Tu je prosvjeta, tu je kultura, tu su umirovljenici. Mi smo čuvari identiteta hrvatskoga sela i hrvatskoga čovjeka”, poručio je.

Upozorio je da se većina poljoprivredne politike danas vodi u Bruxellesu te da je utjecaj hrvatske države na taj sektor ograničen, no ocijenio je da prostora za poboljšanja ima. Rekao je i da su hrvatski poljoprivrednici obrazovani i sposobni te da se u usporedbi s kolegama iz drugih zemalja ističu razinom stručnosti.

Naglasio je da državne potpore moraju biti usmjerene onima koji stvarno žive od poljoprivrede. “Insistiramo na tome da potpore ne dobiju oni koji se fiktivno bave poljoprivredom, već oni koji stvarno žive od toga, koji oživljavaju hrvatsko selo”, rekao je.

Osvrnuo se i na europske prilike te izrazio zabrinutost zbog mogućih promjena u zajedničkoj poljoprivrednoj politici Europske unije. Upozorio je da bi njezino napuštanje za Hrvatsku bilo štetno jer je, za razliku od neto uplatitelja poput Njemačke, Hrvatska neto primatelj sredstava iz tog sustava.

“Zato država treba voditi računa o tome i imati nekoliko koraka unaprijed kako bi zaštitila hrvatske poljoprivrednike”, zaključio je Vuletić.