Kod Daruvara se planira najveća plutajuća elektrana u Europi

Ribnjačarstvo Končanica pokrenulo je postupak procjene utjecaja na okoliš za plutajuću sunčanu elektranu od 400 megavata na svojim ribnjacima. Bude li izgrađena, bit će najveća plutajuća sunčana elektrana u Europi, višestruko veća od danas najveće koja radi, francuske od 74 megavata. O namjeri postavljanja elektrane već smo pisali, a sada je izrađena studija koja ulazi u službeni postupak pred Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Investitor, tvrtka Ribnjačarstvo Končanica d.d., planira na dijelu postojećih ribnjaka postaviti fotonaponske panele koji plutaju na vodi. Predviđena instalirana snaga je 400 megavata, a priključna snaga 320 megavata. Prema studiji, elektrana bi godišnje mogla proizvesti oko 400 gigavatsati struje, što bi smanjilo emisije ugljikova dioksida za približno 78 tisuća tona godišnje u odnosu na proizvodnju iz fosilnih goriva.

Studiju je izradila tvrtka Oikon iz Zagreba, a idejno rješenje tvrtka EnergoVizija. Zahvat se prostire kroz dvije županije. Elektrana i ribnjaci nalaze se na području Općine Končanica i Grada Grubišnog Polja, dok bi spojni dalekovod od oko 24 kilometra prolazio i kroz općine Hercegovac i Dežanovac te gradove Lipik i Garešnicu.

Ribnjačarstvo Končanica najstarije je ribnjačarstvo u Hrvatskoj, osnovano 1900. godine, na površini od više od 1.360 hektara. Panele bi postavili na svega tri bazena, na manje od 20 posto ukupne proizvodne površine. Riječ je o gotovo 690 tisuća panela na ribnjacima R1, R2 i R3.

Postavljanje panela trebalo bi donijeti dvostruku korist. Paneli koji plutaju na vodi smanjuju isparavanje, čime bi se ljeti sačuvalo više vode za uzgoj ribe. Struja iz elektrane koristila bi se za grijanje, proizvodnju kisika, pročišćavanje i recirkulaciju vode te automatiziranu hranidbu ribe. Time bi ribnjačarstvo postalo manje ovisno o cijenama struje na tržištu.

Uz elektranu planira se i intenzivni uzgoj ribe u zatvorenom recirkulacijskom sustavu. Na godišnjoj razini proizvodilo bi se između 1.500 i 2.000 tona ribe. Višak proizvedene struje predavao bi se u državnu elektroenergetsku mrežu.

Prema propisima, za elektrane snage veće od 100 megavata obvezna je procjena utjecaja na okoliš. Zbog toga je i izrađena ova studija, koja je stručna podloga za odluku ministarstva.

Prema studiji, u samom obuhvatu zahvata nema područja zaštićenih po Zakonu o zaštiti prirode, a najbliža, poput Parka prirode Lonjsko polje, udaljena su više od deset kilometara. No zahvat se nalazi na i u neposrednoj blizini triju područja ekološke mreže Natura 2000, među kojima su i sami ribnjaci Končanica, koji su značajni za ptice. Zbog toga je izrađena i posebna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Upravo su ptice bile i ranije sporna točka projekta. Paneli bi zauzeli oko 216 hektara vodene površine, odnosno oko 16,65 posto površine lovišta, čime se mijenja dio staništa vezanog uz patke i lisku crnu. Studija procjenjuje da bi se životinje s vremenom prilagodile, jer se obalni pojas u širini od 100 metara ne prekriva panelima, a ribnjaci bi ostali napunjeni vodom. Procjenjuje se i da bi projekt pomogao stabilizirati vodni režim, što je u posljednjih šest godina, od kojih je za pet proglašena suša, bio ozbiljan problem.

Postupak procjene tek slijedi. Nakon njega investitora čeka i ishođenje potrebnih dozvola te izgradnja elektrane, dalekovoda i dviju trafostanica, što su procesi koji obično traju godinama. Konačna odluka o prihvatljivosti zahvata za okoliš još nije donesena.