Stanovnici županije, što se otpada tiče, mirni su još četiri godine. A onda slijedi žestoki udar na novčanike

Bjelovarsko-bilogorska županija do 2030. godine mora se priključiti Regionalnom centru za gospodarenje otpadom Piškornica, a zbog toga što nije bila među njegovim osnivačima, gradnju potrebne infrastrukture platit će znatno skuplje, što će na kraju osjetiti građani kroz cijene odvoza otpada. Stanovnici županije, što se otpada tiče, mirni su još četiri godine, a onda slijedi žestoki udar na novčanike.

Pitanje upravljanja otpadom u Hrvatskoj ovih dana aktualiziralo se zahvaljujući slučaju Gospić, a vruća tema nije zaobišla ni bjelovarsko Gradsko vijeće. Podsjetimo, gradonačelnik Dario Hrebak, odgovarajući na pitanje vijećnika SDP-a Dragana Boltižara, poručio je da se grad protivi dovozu otpada iz drugih dijelova Hrvatske na odlagalište Doline. Tom je prilikom podsjetio kakvu vrijednost grad ima u vlastitom sustavu gospodarenja otpadom, nazvavši Doline “zlatom” i “blagom” kojim Bjelovar raspolaže te istaknuvši da grad, za razliku od većine drugih sredina, ima riješeno odlaganje otpada za idućih dvadesetak godina.

No priča o odlaganju otpada ima i širu pozadinu koja tek čeka cijelu županiju. Buduće rješenje za Bjelovarsko-bilogorsku županiju je Piškornica, regionalni centar koji se gradi u općini Koprivnički Ivanec. Riječ je o projektu vrijednom blizu 90 milijuna eura, koji zbrinjava otpad sjeverozapadne Hrvatske, a probni rad najavljen je za 2027. godinu. Kad centar proradi, na području koje pokriva zatvaraju se sva postojeća odlagališta.

Problem za bjelovarsku županiju vuče korijene iz prošlosti. Osnivači Piškornice, četiri sjeverozapadne županije i Općina Koprivnički Ivanec, projekt su pokrenuli uz 90-postotno sufinanciranje iz fondova Europske unije. Bjelovarsko-bilogorska županija tada se nije priključila, pa će pretovarne stanice, koje je nužno izgraditi na njezinu području, morati financirati sa znatno većim udjelom vlastitih sredstava.

Svaki od osnivača ušao je u Piškornicu s 22,5 posto vlasničkog kapitala, dok Bjelovarsko-bilogorske županije među njima nema, zbog čega joj sada predstoji ozbiljan zadatak u pregovorima o priključenju. Piškornica u probni rad ulazi 2027., a puni kapacitet dostiže 2028. godine, dok je Državnim planom gospodarenja otpadom predviđeno da se županija priključi u drugoj fazi, do 2030.

Za propust je aktualni župan Marko Marušić optužio svojeg prethodnika Damira Bajsa, ustvrdivši da je propustio povući sredstva Europske unije za taj projekt.

“Mislim da je tadašnji ministar Čorić jasno rekao da od svih župana jedino župan Damir Bajs nije bio zainteresiran. Sad nam to polako dolazi na naplatu, ali u suradnji sa svima nama riješit ćemo i taj izazov koji smo naslijedili”, rekao je Marušić.

Za vrijeme župana Bajsa županija je imala plan zajedničkog centra za gospodarenje otpadom u Dolinama, zajedno s Virovitičko-podravskom županijom. Vlada je 2017. taj projekt ukinula te obje županije usmjerila prema Piškornici.