Dio uroda odgrizla suša, ali u kukuruznoj priči ima i nešto pozitivno

Zahuktali su se radovi na poljima na kojima se berba kukuruza privodi kraju, a suša i previsoke ljetne temperature su zlatnom zrnu oduzele sjaj. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku proizvedeno će biti milijun i pol tona kukuruza što je gotovo devet posto manje nego prošle godine. Prosjek po hektaru je skromnih 5,9 tona. Najteže je stanje na istoku zemlje, ali ni bjelovarsko – bilogorsko područje nije pošteđeno pri čemu puno toga ovisi o mikrolokaciji, pa je stanje šaroliko.

– Mogli bismo reći da je u prosjeku prinos kukuruza suhoga zrna po hektaru od 6 do 12 tona. Svatko ima različite i parcele, pa je jedna parcela odlična, a na drugoj je prinos uz iste agrotehničke mjere jako podbacio – opisuje stanje upravitelj štefanjske poljoprivredne zadruge Mirko Golubić.

I kod gudovačkog farmera Mirka Katalenića je slična slika. Kukuruz je zasijao na 55 hektara, a iako mu je prinos bolji nego kod mnogih – u prosjeku 10 tona, daleko je to od nekadašnjih 14 do 15 tona. Tek nakon što je kombajnom ušao u polja vidio je koliko je štete suša nanijela.

– Zrno je naglo sazrelo, pa je dosta sitno. Sklop je bio dobar, ali ipak je ovo zadnje razdoblje napravilo svoje – kaže.

Pozitivna strana sušne kukuruzne sezone

Ipak, s obzirom na tešku godinu kvaliteta i nije loša, navodi tehnički direktor daruvarskog Poljodar Tima Zoran Ileš.

– Standardni parametri su da kukuruz naravno mora biti zdrav, bez znakova plijesni, stranih mirisa, kiselosti, kvarnih i klijavih zrna. Ulazni kalo je standardan od jedan posto, primjesa i defektna zrna priznaju se do dva posto, lom se prizna do četiri posto – kaže.

Dosadašnji otkup je pokazao da je vlaga ove sezone niska.

– Kada bih pogleda laboratorijska izvješća i ono što imamo do sada, rekao bih da se većina tog kukuruza vrti u rasponu vlaga od 14 do 19 posto. Ima tu i tamo nešto što je preko toga, primjese i lomovi se uglavnom u to uklapaju – kaže.

Nizak postotak vlage ono je što u ovakvoj sezoni proizvođače najviše veseli.

– To nam je jedino dobro suša napravila što se tiče vlage, vlaga je najviše 18 posto. Na ovo skupo gorivo to nam je jedino olakšavajuće sada došlo – kaže Katalenić.

Skrivena opasnost

No, suša je idealna za razvoj aflatoksina, a to je nešto na što posebno moraju paziti mljekari, pa tako i Mile Špehar iz Narte. I on ima tešku sezonu s prosječnim prinosom od šest do šest i pol tona po jutru. Na to je, kaže, već navikao i iznenadila bi ga dobra godina. No, za stoku će kukuruza imati, samo mora dodatno paziti da ne dođe do pojave kobnih aflatoksina.

– Iz mog osobnog iskustva mi se čini kako je najbolje spriječiti pojavu dobrim sušenjem i skladištenjem, a sada da ćemo mi i u polju nešto napraviti da se oni ne pojave, to ne, tu smo nemoćni – kaže.

One koji kukuruz ne zadržavaju za svoje blago najviše zanima cijena.

– Kukuruz do 14 posto vlage otkupljujemo po cijeni 205 eura po toni, a dalje ide gradacija: od 14,01 do 15 je 202, od 15,01 do 16 je 199 eura itd. Mi smo cjenike objavili na našim stranicama i oni su dostupni – kaže Ileš.

Najniža cijena za kukuruz s vlagom od 27 i 28 posto je 157 eura po toni, no takvog je malo. Većina je za sada barem po vlazi u rangu viših cijena. Znači li to da su proizvođači zadovoljni?

– Cijena je nešto viša nego prošle godine, ali kada se uzmu u obzir veće ulazne cijene i manji prinosi, tada dođemo na čak i manje – napominje Golubić.

S kukuruzom i cijenama čini se nikako na zelenu stabljiku. Sada je najvažnije berbu privesti kraju, a nakon što su se cijelog ljeta, doduše bezuspješno, molili za kišu, sada se mole da je ne bude, barem još malo.

– Nek izdrži još tjedan, dva bez kiše i onda neka kiša padne za sjetvu jesenskih kultura – smije se Špehar.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija