Martinje bez njega teško je zamisliti: ‘Krenuo sam iz šale, a danas imam i do 40 krštenja u jednoj sezoni’

Iako Martinje ove godine pada u srijedu, 11. studenoga, nema sumnje da će se u čast svetog Martina slaviti i tijekom vikenda prije, ali i onoga nakon blagdana. Za vinogradare je to posebno razdoblje godine, vrijeme kada se mošt simbolično pretvara u mlado vino, a nezaobilazan dio proslave je i tradicionalni ceremonijal krštenja mošta.

Za takav obred potreban je i vinski biskup, a među najpoznatijima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji svakako je Tomislav Matić, viši kustos Gradskog muzeja Bjelovar, koji već godinama preuzima ulogu Tomina Prvog, biskupa Bilogorsko-martinačkog.

Njegova priča s vinskim biskupovanjem počela je još u tinejdžerskim danima, i to sasvim spontano, među prijateljima iz ulice.

„Počeo sam još u mladosti, kada smo imali 14 ili 15 godina. Mi dečki iz ulice pokrenuli smo to iz šale. Gledao sam jednu reportažu o pokojnom Bjelovarčaninu Ivi Vuku, koji je čak izdao kazetu s cijelim ceremonijalom krštenja mošta u vino. On je tada bio u ulozi vinskog biskupa i to mi se jako svidjelo. Tako smo i mi kao djeca počeli s tim igrokazom“, prisjetio se Matić.

Kasnije je počeo voditi različita kulturno-umjetnička društva, a interes za običaje dodatno se produbio tijekom studija etnologije. Tada je, kaže, shvatio da iza šaljive strane Martinja postoji i važna tradicija koja je duboko ukorijenjena u životu ljudi, osobito u sjevernim krajevima Hrvatske.

Taj običaj Matić njeguje već više od dva desetljeća, a kako kaže, ne može se ni prisjetiti koliko je ceremonijala i krštenja mladih vina iza njega.

Ipak, posljednjih godina primjećuje da se odnos prema vinskim običajima pomalo mijenja. Nekada je, prisjeća se, imao i oko 40 krštenja u jednoj sezoni, dok je danas broj nešto manji.

„Malo sam smanjio broj nastupa. Puno je toga bilo, ali, da vam pravo kažem, puno je i ljudi kojih, nažalost, više nema. Imam dojam da mlađi naraštaji sve manje žive u tom vinskom krugu i s tim običajima. Vidi se da s vremenom pomalo jenjavaju, ali unatoč tome još uvijek imam puno posla“, kaže Matić.

Krštenje mošta prava je mala kazališna predstava

Krštenje mošta nije samo simboličan čin, već čitav ceremonijal u kojemu svatko ima svoju ulogu. Matić se pritom oslanja na tradiciju Križevačkih štatuta, uz prilagodbe koje obred čine zanimljivim i publici.

„Prema Križevačkim štatutima postoji cijeli ceremonijal, od kućedomaćina, stoloravnatelja i vunbacitelja. Sve su to uloge koje iziskuju pravu kazališnu predstavu. Kada dolazim, prate me dragi prijatelji, među kojima su članovi društva iz Velikog Trojstva koje vodim ili Kulturno-umjetničke udruge Ivan Vitez Trnski iz Nove Rače, gdje svake godine izvodimo ceremonijal krštenja mošta u vino“, objašnjava Matić.

U obredu sudjeluje cijelo društvo, a uz vinskog biskupa tu su i njegovi pomoćnici, ministranti, kuma vina i drugi sudionici. Upravo je kum vina obavezan dio svakog krštenja.

Matić pritom odijeva biskupsko ruho i preuzima ulogu koja zahtijeva poznavanje vinskih regule, ali i dobru dozu glumačke vještine. Nakon ceremonijala slijedi ono zbog čega se vinogradari i njihovi gosti posebno raduju – kušanje mladog vina.

Nakon krštenja slijedi uživanje u mladom vinu

Za vinogradare je Martinje svojevrsna nagrada za trud uložen tijekom cijele godine. Nakon brige o trsovima i berbe, okupljaju se u klijetima, a krštenjem mošta simbolično obilježavaju njegovo pretvaranje u vino.

„To je poseban događaj za nas vinogradare. Smatramo da se tim činom mošt pretvorio u vino i da je krštenje završeno. Onda se uživa u mladom vinu, a tu je, naravno, i nešto staroga vina da se, kako bismo rekli, mine kiselina. Uz dobre tamburaše i glazbu lijepo je provesti dan ili večer za sjećanje“, govori Matić te upućuje poruku svim vinogradarima koji su tijekom godine brinuli o svojim vinogradima i trudili se sačuvati trsove.

„Želim svima koji su se borili tijekom godine da očuvaju svoje trsove i dočekaju lijepu berbu da sada uživaju u plodovima svoga rada. Neka se okupe u svojim klijetima s prijateljima, kumovima i rodbinom, uživaju u mladom vinu i čuvaju naše stare martinske i vinske običaje. Naravno, neka pritom budu odgovorni u prometu kada se budu vraćali kući“, poručio je vinski biskup.