Svaka je nepotrebna smrt strašna, a još kad stradaju oni koji spašavaju živote

Nakon tragedije uvijek isto pitanje: je li se mogla izbjeći? Kad se radi o bijesu prirode o potresu, poplavi… ili o nesretnom spletu okolnosti, pomoći nema, ali baš u prometu prokleti ljudski faktor često je uzrok uništenja života i neizmjerne tuge koji donosi mnogim obiteljima.

Ma kako bili bombardirani stalnim porukama iz policije da u prometu poštujemo znakove, da ne sjedamo za volan ako se popilo, da skinemo nogu s gasa… tek kad se ovako nešto dogodi postajemo oprezniji.

Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa prema europskim preporukama ima za cilj prepoloviti broj poginulih na hrvatskim cestama. Više od polovice svih smrtnih slučajeva u svijetu čine pješaci, biciklisti i motociklisti, najčešći uzrok nesreća je prevelika brzina (39 posto). Drugi su u redu vozači (22 posto) koji su skrivili tešku nesreću jer su bili pod utjecajem alkohola i/ili psihoaktivnih tvari.

Upravo je to bio slučaj u Suhopolju gdje su smrtno stradale pacijentica i medicinska sestra u vozilu hitne pomoći.

Posebno su teške tragedije kada stradaju ljudi čiji je posao spašavanje tuđih života. Vozač golfa ima 44 godine i imao je 1,16 promila u krvi. Skretao je lijevo i nije primijetio hitnu koja ga je prestizala s upaljenim rotirkama.

Količina alkohola u krvi vozača koji je skrivio nesreću odgovara popijenoj količini od četiri velike pive, šest malih rakija ili sedam gemišta „pola-pola“.

Ova se tragedija mogla izbjeći kao i većina nezgoda u kojima je lani poginulo 297 osoba. Statistika za ovu godinu nije baš ohrabrujuća: alkoholizirani vozači skrivili su u prvom polugodištu 25 prometnih nesreća s poginulim osobama u kojima je poginulo 28 osoba ili 24,8 posto od ukupnog broja. Od 56 vozača i putnika, koji su poginuli u osobnim automobilima, njih 22 ili 39,3 posto nije koristilo sigurnosni pojas, priopćila je policija.

Zakon je neumoljiv: ako je osoba koja je izazvala prometnu nesreću u kojoj ima teško ozlijeđenih ili poginulih osoba bila pod utjecajem alkohola iznad 1,5 promila, neće se smatrati da je do nesreće došlo iz nehaja te će se primijeniti odredbe članka 272. Kaznenog zakona. Navedenim je člankom propisana kazna zatvora od tri do deset godina ako je u nesreći bilo poginulih osoba, odnosno, kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina ako je bilo teško ozlijeđenih osoba.

Nesretni Suhopoljčanin imao je manje promila, ali i dvije smrtno stradale osobe.

Novčane kazne za vožnju pod utjecajem alkohola u Hrvatskoj sežu do 20.000 kuna, koliki je maksimum predviđen za vozače s preko 1,5 promila u organizmu ili pod utjecajem droga ili lijekova, kao i za one koji odbiju alkotest. Alternativa kazni od 10 do 20 tisuća za vozače pod utjecajem droge ili lijekova je zatvorska kazna u trajanju do 60 dana, onako kako to vidi zakon.

Nažalost, zatvor često ne vide ni oni koji pod utjecajem alkohola ili opojnih sredstava skrive prometnu nesreću, ali kad se radi o smrtnim posljedicama za sudionike, takvu je kaznu teško izbjeći.