Manje antibiotika, manje pesticida, manje hrane, manje poljoprivrednika?

Građani će dobiti zdraviju hranu, okolišni otisak poljoprivrede će se smanjiti, a poljoprivrednici će moći računati na pravedniju zaradu, obećanja su EU strategije “Od polja do stola” kojoj su EU parlamentarci dali zeleno svjetlo, a koja bi u sljedećih desetak godina trebala promijeniti način na koji se u Europi hrana proizvodi, prerađuje, kupuje i konzumira. Nova europska agrarna politika se obvezala do 2030. ukupnu ekološku proizvodnju povećati na 25 posto. Hrvatska koja je u posljednjih desetak godina napravila skok od 0,6 do sadašnjih 7,2 posto eko površina bi u tom dijelu trebala imati manje problema od nekih drugih zemalja, ali ipak je upitno hoće li uspjeti ostvariti taj cilj.

-Sve je manje radno sposobnih ljudi koji tu ostaju i hoćemo li mi moći ili ne ispuniti plan je stvarno nešto što ja ne mogu predvidjeti – kaže predsjednica Odbora za ekološku poljoprivredu Hrvatske poljoprivredne komore Amalka Vukelić.

 

Ono što se može predvidjeti je smanjenje prinosa kultura. Naime, još jedan zadani cilj EU strategije “Od polja do stola” je do 2030. prepoloviti uporabu pesticida, a održivija poljoprivreda će prema europskim i američkim istraživanjima uzrokovati pad prinosa od 4 do 26 posto. Taj gubitak prihoda će se kako bi se zadržala kolika-tolika zaposlenost na gospodarstvima nekako morati nadoknaditi.

-Doći će do povećanja cijena. Nema drugačijeg načina. Ili povećanje poreza da bi se nadomjestio jedan dio ili povećanje cijena hrane koja za neka tržišta, pa tako i hrvatsko čine dosta velik dio proračuna – upozorava predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.

Osim pesticida, u sljedećih devet godina za pedeset posto se mora smanjiti i uporaba antibiotika. Mile Špehar koji na gospodarstvu u Narti drži 40 muznih krava, a ukupno oko 120 grla se time ne zamara. Iako se antibiotici ne mogu izbjeći, oni se koriste puno manje nego što ljudi misle, barem u Hrvatskoj koja nema masovnu proizvodnju.

-Mi antibiotike koristimo samo u liječenju, a vani ih koriste u prevenciji. Koriste ih puno češće i životinje gotovo hrane antibioticima dok su u ranoj fazi razvoja – tumači Špehar.

Prosječan hrvatski stočar si, iskren je mladi poljoprivrednik, ni ne može priuštiti antibiotike, a zbog manje koncentracije stoke se bolesti ovdje rjeđe pojavljuju.

-To što nam je stočarska proizvodnja sve slabija ima i nekih svojih prednosti. To graniči s crnim humorom, ali je tako – kaže Špehar.

Crni humor na stranu, upravo nerazvijenost i bogata bioraznolikost bi se sada mogla pokazati hrvatskom prednošću, pa se u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori nadaju da će se gledati i to tko je do sada na koji način utjecao na okoliš. No, sumnjaju da će ambiciozna strategija dugoročno i na globalnoj razini imati efekta.

-Staklenički plinovi će se smanjiti od 30 do 40 posto, ali će se za 40 do 50 posto povećati u ostatku svijeta. Više će se povećati nego što će se u Europi smanjiti zato što tu svu hranu koja neće moći biti proizvedena u Europi treba i dovesti u Europu – napominje Jakopović.

Procjenjuje se da će broj farmera u EU biti i do 30 posto manje, a na koji način će se poljoprivrednicima pomoći da nadoknade gubitke ne zna se jer se o tome još priča. To bi se trebalo definirati u jednom od 27 zakonskih prijedloga i politika koje treba promijeniti. Mijenja se i označavanje. Ubuduće će se porijeklo meda, mlijeka i mesnih proizvoda morati detaljnije deklarirati – oznaka porijekla EU više neće biti dovoljna već će se morati navesti konkretna zemlja, odnosno konkretne zemlje odakle proizvod dolazi čime se želi zaustaviti lov u mutnom. To pozdravlja predsjednik Pčelarske udruge Bagrem Daruvar Dalibor Jareš koji se nada da će to potaknuti ljude da kupuju od lokalnih pčelara. Na to građane poziva i sada.

-Pogledajte kako on uzgaja pčele, kako te pčele proizvode med i onda ćete znati što jedete. Tako bi trebalo biti i s mlijekom, sirom, jajima i onda bi se tu zavrtjela priča – smatra Jareš.

Upravo tu priču kratkih opskrbnih lanaca EU strategija “Od polja do stola” i želi zavrtjeti, staviti naglasak na lokalnu proizvodnju i prodaju sa što manje posrednika, što kraćim putem dostave i time manjim emisijama CO2. Mladen Jakopović tu vidi priliku za domaće poljoprivrednike, ali pod uvjetom da to sami znamo iskoristiti, da kao država i propisima i konkretnim potezima potičemo kratke opskrbne lance, ali i finalizaciju proizvoda.

-Ako pomognemo prerađivačima i malim OPG-ima da lakše zakolju na svojem imanju, da lakše to meso prodaju lokalnom mesaru i ugostitelju puno više ljudi će ostati u ruralnim sredinama što u konačnici i je cilj – ističe Mladen Jakopović.