Od vrućina se može pobjeći uz dobro štivo, evo što bi mogli čitati

Ljeto je vrijeme godišnjih odmora kada mnogi od nas imaju više vremena za čitanje, a za mnoge ni nema boljeg opuštanja nego na plaži, u hladu ili kod kuće uz knjigu otputovati u neke druge svjetove. Za one koji ne znaju što čitati donosimo nekoliko preporuka.

Ravnateljica Pučke knjižnice i čitaonice Daruvar Romana Horvat preporučuje Leona Zrilea koji je svoje Facebook priče ukoričio u knjigu “Užas kakvih sve ljudi ima”, a i inače se Horvat zalaže za čitanje domaćih autora kao što su Pavao Pavličić i Julijana Matanović. Daruvarska publika uz njih voli ljubiće, trilere, američku književnost SF i skandinavske trilere pri čemu je nezaobilazan autor Jo Nesbo.

Njegova nova knjiga “Krvavi mjesec”se nalazi na popisu preporuka knjižničara Narodne knjižnice Petar Preradović Bjelovar Siniše Krpana. Glavni junak je dobro znani inspektor Harry Hole koji se seli u Los Angeles u kojem namjerava uništiti svoj život do kraja, ali ga u tome omete vremešna glumica u problemu s narkokartelom.

-Kako bi pomogao svojoj prijateljici u vraćanju novca Hole se upliće u novu istragu i nova ubojstva koja se događaju u Oslu, a u cijelu priču se ubacuje i jedan norveški multimilijunaš. Tu Hole vidi priliku da pomogne prijateljici vratiti novac narkokartelu – opisuje Krpan.

Idealno ljetno štivo za ljubitelje krimića je roman “Slomljene kosti” Angele Marsons, dok bi oni koji preferiraju lijepe ljubavne priče mogli uživati u “Svježoj vodi za cvijeće” Valérie Perrin koja je također na popisu traženijih u bjelovarskoj knjižnici, kaže Krpan koji također ima nekoliko domaćih književnih asova, a neizbježan je Goran Tribuson. Osim za “Zbogom, Izabel” Tribusonovi fanovi bi svakako trebali posegnuti za “Landranjem”.

-“Landranja” su knjiga koja govori o šetnjama kojima Goran inače nije sklon jer sve što mu treba (filmovi, knjige, glazba) se nalazi unutar njegova četiri zida, pa je napisao jednu potpuno drugačiju knjigu o hodanju, a i ta se knjiga jako traži – navodi Krpan i dodaje da bjelovarski čitatelji dosta posuđuju knjigu eseja Miljenka Jergovića “Imaginarni prijatelj”, te posljednju knjigu Stipe Božića u kojoj opisuje svoj život.

Klikni preporuke

Ako vam ništa od toga nije dovoljno ili vas ne privlači evo nekoliko naših preporuka.

Savršeno štivo za svako godišnje doba, a pogotovo za ljeto je serijal španjolskog pisca Carlosa Ruiza Zafóna o Groblju zaboravljenih knjiga. Svaku knjigu (ukupno ih je pet) može se čitati zasebno i posveta su gotičkim romanima i Barceloni. Posebice “Sjena vjetra” i “Labirint duhova” će vas uvesti u novi svijet u kojem ćete koračati ulicama Barcelone i kako se navodi u opisu “ugledat ćete sjene prošlosti i tajne sadašnjosti, upisane u gradsko tkivo i u živote njegovih stanovnika”. Knjige su to koje donose paletu živopisnih likova: od plahih mladića i djevojaka, odanih prijatelja, preko ukletih pisaca, odvažnih junaka, ‘ridikula’ iza čijeg se neobuzdanog humora krije i junak i ljubavnik i prijatelj, do femme fatale koja je snažna, neovisna, tajanstvena, ali i hulja od kojih će vam se smučiti. Knjige čija je zajednička nit Groblje zaboravljenih knjiga, mjesto na kojem pristup imaju samo rijetki koji smiju odabrati jednu knjigu, uzeti ju, ali i brinuti o njoj jer “svaka knjiga ima dušu, dušu onoga koji ju napisao i duše onih koji su je pročitali, proživjeli i sanjali uz nju”, pune su zapleta, obrata, tragičnih ljubavnih priča, političkih progona, idealizma, osvete, ali i potrage za inspiracijom. Pročitat ćete ih u dahu jer će vas nepovratno uvući u svoj svijet, toliko da ćete vidjeti i čuti likove koji koračaju njihovim stranicama, namirisati dim, moći si dočarati tajanstvenu Barcelonu, ali prije svega Zafónove su knjige oda čitanju, pisanju i književnosti i nakon njih ćete htjeti čitati još, ali upozorenje – nakon njih će neko vrijeme druge knjige teško postići isti efekt.

Ljubitelji hispanske književnosti i magičnog realizma posegnuti trebaju i za knjigom Laure Esquivel “Kao voda za čokoladu”, ljubavnom pričom sa zamamnim okusom i mirisom meksičke kuhinje, a na popisu za čitanje bi svoje mjesto jednako tako mogao pronaći i “Relikvijar” Ernesta Malla koji prati put komada nakita od Italije do stvaranja Argentine i potom do engleskih osvajača. Političke intrige, pohlepa, seks, rat neki su od sastojaka, a za one koji traže nešto lakše teme tog podneblja uz dozu jeze pravi izbor je “Meksički roman strave” Silvie Moreno-Garcia o pripadnici visokog društva koja otkriva jezive tajne u vili bogate obitelji čija je povijest isprepletena bolešću i ludilom. “Meksički roman strave” naziva se i feminističkom horor pričom, a magični realizam uz dozu ženske snage donosi i James Cañón u romanu “Priče iz grada udovica i kronike iz zemlje muškaraca” u kojem gerilci iz kolumbijskog sela odvode sve muškarce osim svećenika i dječaka prerušenog u djevojčicu, a nakon početnog šoka i bespomoćnosti žene uzimaju stvar u svoje ruke i uvode novi oblik vlasti sa svojim pravilima. No, što će biti kada se muškarci vrate? To ćete morati otkriti sami.

Fantasy, trileri……..

Knjige koje posebice ljubitelji fantastike neće moći ispustiti iz ruku su one iz trilogije “Prvi zakon” britanskog autora Joe Abercrombiea koji donosi davni svijet maga, inkvizitora, ratnika, mačevalaca, svijet pun obrata, krvavih neuljepšavanih bitki, ali i vina i kartanja. U tom svijetu vladaju, preživljavaju i haraju Bayaz, Jezal, Sand dan Glokta, Krvava Devetka, redom osebujni i nezaboravni likovi. Teško da ćete u toj trilogiji pronaći klasičnog, moralnog junaka neokaljane časti, ali ćete svakako uživati u napetom, originalnom štivu protkanom crnim humorom, stranicama koje bez neukusa izbjegavaju potrebu hiperkorektnosti. No, ako vas ideja trilogije zamara, ali vas likovi privlače – bez brige oni se pojavljuju i u djelima koje možete čitati samostalno kao što je primjerice “Na rubu oštrice”. Fanovi Georgea R.R.Martina bi (ako već nisu) mogli uživati u njegovoj “Pjesmi sudnjeg dana”, romanu za koji je Stephen King rekao da je najbolji roman napisan o glazbi i mitu šezdesetih. U središtu radnje je novinar, spisatelj Sandy Blair kojeg brutalno, bizarno ubojstvo bivšeg menadžera grupe “Nazgul” koja je inspiraciju (pogađate po nazivu) crpila iz Tolkienova svijeta i bila senzacija 60-ih godina prošlog stoljeća motivira da posjeti preostale članove benda (vokal Hobbit je snajperskim hicem ubijen za nastupa u 60-ima). Njegov put dovodi do krvavog rekvijema, a priča je to o generaciji koja je živjela slobodnu ljubav, protestne marševe i željela promijeniti svijet, ali je u odrastanju nestala ili se promijenila do neprepoznatljivosti. Taj rock-horor je prožet duhom tog doba, pa i svako poglavlje počinje citatom neke rock pjesme šezdesetih poput Hendrixove “House burning down”, “Aquariusa” iz mjuzikla Kosa, “Sgt. Pepper’s Lonely Hearts Club Band” The Beatlesa ili You can’t always get what you want” The Rolling Stonesa.

Želite li da vas knjiga dobro ‘isprepada’, a “Pjesma sudnjeg dana” to nije uspjela u mjeri koju priželjkujete tada je “Kuća abecede” Jussia Adlear-Olsena pravi izbor za vas. To je kombinacija ratnog romana i psihološkog trilera o dvojici pilota RAF-a, prijateljima od djetinjstva, koji su 1944. srušeni nad Njemačkom. Kako bi se spasili uskaču na bolnički vlak namijenjen visokorangiranim pripadnicima SS-odreda koji su izgubili razum i završavaju u Kući abecede, bolnici za mentalno oboljele u samom srcu Njemačke. Ne preostaje im ništa drugo nego se pretvarati da su ludi, a od onoga što će nakon toga uslijediti, sledit će vam se krv u žilama.

Za promišljanje

Želite li upregnuti moždane vijuge u smislu da nakon čitanja promislite o svijetu oko sebe, ali i svojim stavovima i da izađete iz svoje zone komfora, naša preporuka je svakako roman poljske nobelovke Olge Tokarczuk “Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju” koji opisuje posttranzicijsko društvo, prosvjeduje protiv nacionalizma, ali i progovara o odnosu ljudi prema drugim bićima. Radnja se odvija uz poljsko-češku granicu u mjestu koje šokiraju ubojstva krivolovca, zapovjednika policije i tajkuna, a tragovi pronađeni kod tijela sugeriraju da su srne odlučile uzvratiti udarac. Jesu li srne postale krvoločni osvetnici ili je to djelo ljudske ruke morate otkriti sami, a želite li se upustiti u dodatno promišljanje o tome kako čovječanstvo utječe na okoliš i koje su posljedice tada je neizbježna lektira Maja Lunde koja u svoje tri distopijske knjige problematizira upravo to. Kroz svaku se proteže nekoliko priča iz nekoliko razdoblja, a svaka je posvećena jednoj klimatskoj katastrofi, pa tako u “Povijesti pčela” prikazuje razvoj košnica u prošlosti i jačanje pčelarstva, početak nestajanja pčela u Americi danas i Kinu u budućnosti u kojoj pčela nema, pa voćke oprašuju ljudi, ali hrane nema dovoljno, u “Plavetnilu” vidimo kako bi izgledao svijet poharan sušom dok “Posljednji svoje vrste” govori o divljim konjima, a to je u budućnosti i svijet izmoren prekomjernim oborinama. Ono što izaziva snažan osjećaj neugode i zabrinutosti je što ništa od toga o čemu Lunde piše nije nerealno jer se u manjem obimu događa već sada.

U vrijeme kada izbjeglička kriza ne jenjava, a oko pitanja kako se prema njoj odnositi se lome koplja, pa i padaju vlade (ovih je dana zbog nepremostive razlike u useljeničkoj politici ostavku podnijela vlada Nizozemske) itekako je aktualna knjiga “Američka prašina” Jeanine Cummins koja problematizira temu meksičkih i srednjoameričkih migranata koji nastoje prijeći u SAD. Bez imalo patetike, ali potresno kroz priču majke i sina te dvije sestre pokazuje razloge migracije i sve izazove na putu, od ‘la bestije’, preko nemilosrdnih krijumčara, situacija u kojoj i same moraju staviti sebe ispred drugih, pa do trenutaka u kojima se pokazuje ljudskost. Da ni Amerika nije svima obećana zemlja pokazuje “Bogatstvo” Jakoba Guanzona u kojem Henry i njegov sin žive u Henryjevom Fordu f-250, a Junioru je rođendan. Henry na sve načine pokušava sinu osigurati bolji život i očajnički nastoji izbjeći pogreške svojih roditelja, toliko da ga zbog svake greške izjeda grizodušje, a knjiga svom silinom prikazuje težinu osuđivanja, brutalnost američkog sustava, ali i to koliko se skupo plaća svaka greška. Plaćanje grešaka, pitanje osobne moralne odgovornosti i pogrešnih pretpostavki nastalih zbog stereotipa i predrasuda uz obrate ono je što intrigira u trilerima “Večera” i “Ljetnikovac” nizozemskog pisca Hermana Kocha. U njegovim su knjigama likovi od krvi i mesa, bez idealiziranja, a nemilosrdno pokazuje kako i roditelji koji su posvećeni mogu pogrešno procijeniti djecu, ali i koliko su daleko spremni ići. Štivo koje će one koji ga čitaju protresti.

I protresti i opustit će nas knjiga “Pljuštale su ptice” Jocelyne Saucier o šačici ljudi koji stanuju u izoliranom dijelu Ontarija. To je nenametljiva oda onima koji radije žive dalje od društva i ne dopuštaju da im drugi nameću pravila već sami odlučuju kako će živjeti, ali i umrijeti. Na veliko putovanje iz udobnosti naše fotelje, kauča, ležaljke odvest će nas “Porijeklo” Amina Maaloufa, počast njegovoj obitelji, plemenu kroz stoljeća i zemlje, od Libanona, preko SAD-a, Kube i Francuske. Ratovi i glad su dolazili, sustavi i zemlje su se mijenjali, ali obitelj je, priča taj autor u svojim memoarima, ostala i obitelj je na neki način njegova jedina prava domovina. Priča njegove obitelji porijeklom s libanonskih planina može inspirirati mnoge jer govori o neuspjehu i uspjehu, upornosti, onima koji su se odvažili srušiti norme i koji su ustrajno radili na tome da svijet, svoj maleni dio svijeta, naprave boljim mjestom, a neki od članova i članica će se urezati duboko u pamćenje svih.

Za mozak na pašu

Za slučaj da je sve što od ljetnog štiva želite to da pustite mozak na pašu i nasmijete se tada neće požaliti uzmete li knjige Jonasa Jonassona “Stogodišnjak koji se spustio kroz prozor i nestao” o stogodišnjaku koji je kako bi izbjegao svoj rođendan pobjegao i upleo se u niz nezamislivih i bizarnih situacija, te “Djevojka koja je spasila švedskog kralja” o djevojci koja je od čišćenja poljskih zahoda u južnoafričkom getu došla do nuklearnog programa, pa do Švedske opet uz niz urnebesnih događaja. Švedski kralj, pijani inženjer, slonica, dedek, moto banda, Einstein, Truman, Staljin našli su svoje mjesto u ovim knjigama koje će vas nasmijati do suza, a saznat ćete i što su ‘piš papuče’. Ili jednostavno za opuštanje možete uroniti u francusko-engleski čaroban svijet Joanne Harris kroz njene knjige kao što su “Čokolada”, “Kradljivica jagoda”, “Otimači plaže”, “Kupinovo vino” ili “Svete lude”.