Pouzdate se u zlatnu kuglu da prepoznate pravi med? To više nije dovoljno, proizvođači savjetuju kako otkriti lažnjake

Procjenjuje se da je više od polovine meda u Europi patvoreno odnosno da je to med koji pčelu ni vidio nije. Šokantan je to podatak i praksa koja šteti i potrošačima koji vjeruju da jedu zdravo, a u biti ne znaju što unose u organizam, ali i pčelarima koje takva blago rečeno nelojalna konkurencija gura s tržišta.

-Naš dobar med se po niskim cijenama prodaje otkupljivačima i odlazi na europsko tržište, a nama nažalost dolaze teške patvorine – razočaran je bjelovarski pčelar Marijan Naranđa.

Teške patvorine zajednički su problem europskih pčelara jer im svima nemilosrdno ruše cijene.

-U Španjolskoj med otkupljuju po 1,40 eura, a slično je i u Francuskoj i Njemačkoj i to samo zato što je na tržištu med koji laboratoriji nigdje u Europi ne prepoznaju kao patvoreni, ‘fake’ med – opisuje stanje predsjednik Europskog pčelarskog saveza Boštjan Noč.

 

Pčelari upozoravaju kako oni med ne mogu proizvesti za manje od otprilike 4 eura i to ne računajući svoj rad. Za one koji patvore računica je jasna – maleni ulog, na kraju lijep profit uz malu vjerojatnost da će ih uhvatiti jer otkriti patvoreni med nije lako. Pokazalo se to pred koju godinu i na Međunarodnom pčelarskom sajmu u Gudovcu kada su posjetitelji na crnom stolu domaćeg pčelarstva mogli kušati patvorene medove. Pogađate, nisu znali da to što jedu nije med već su bili puni hvale za okus.

Kako prepoznati medni lažnjak?

Lažni med često nije lako prepoznati osim ako je riječ o lošim patvorinama za koje je da bi ih se otkrilo nužno znati karakteristike meda. Zanimljivo je naime da su upravo okus i miris ponekad ono što može razotkriti patvorinu jer u glukozno-fruktozne sirupe se dodaju arome i eterična ulja, samo što pravi med ne miriše tako i nije takvog okusa.

-Niti jedan med ne miriše i nema okus na biljku od koje potječe, njihove mirisne i okusne note su bitno drugačije – ističe član europske Platforme za med, profesor Dražen Lušić s riječkog Medicinskog fakulteta.

Bilo bi dobro kada bi stvari bile tako jednostavne jer bi tada malo snažnija edukacija potrošača bila dovoljna, ali patvorine meda sve su sofisticiranije. Tako ni metoda zlatne kugle – kugle koja se stvara u medu kada teglicu okrenete naopačke nije nužno dokaz da je riječ o pravom medu.

-Fizikalna svojstva patvorine su puno bolja od bilo kojeg meda. Evo, ovaj moj je cvjetni, lijep je, ima kuglu, ali je tekuć, a patvorina je gušća i ima bolju kuglu – kaže bjelovarski pčelar Miroslav Petreković držeći teglu medu naopačke kako bi nam pokazao ono o čemu priča.

Što je s kristalizacijom meda? Je li to jasan znak da bi to trebao biti pravi med?

-Ne, ne bi morao jer ako se u patvorinu pomiješa pravi med i to od repice i ona će se ušećeriti – objašnjava Petreković.

Može li se i kako patvorinama stati na kraj?

Kao što je rekao predsjednik europskih pčelara Boštjan Noč patvorine meda je teško otkriti i u laboratoriju jer kreativnosti falsifikatora nema kraja kao čini se ni proceduri koju treba proći da bi se to promijenilo.

-Treba znati da u svakom medu ima šećera i treba znati koji šećer, a to nije tako jednostavno i zbog toga to nije lako. I još jedna stvar, tu je jako puno lobija jer je riječ o milijunima eura u laboratorijima, a kada se razvije prava metoda tada to može koristiti i hrvatski laboratorij i slovenski i srpski, a sada je monopol. To nije laka priča, ali ako se borimo zajedno uspjet ćemo – tumači Noč.

Uspjeti se može samo ako se zajedno bori cijela Europa. To u prvom redu znači ujednačavanje prakse u laboratorijima i razvijanje analiza koje će inspekcije prihvatiti što sada nije slučaj, ali se jednako tako u lov na lažne medove treba krenuti prije nego dođu do tržišta.

-Na granicama Europe se treba kontrolirati taj med, a ne u trgovačkim centrima jer onda je već kasno. Treba se kontrolirati na granici i to treba raditi u svim europskim državama – ističe predsjednik Europskog pčelarskog saveza.

Najbolja mjera je lokalpatriotizam

No, ni lov na medne lažnjake na granicama ni razvijanje jedinstvene laboratorijske analize neće biti dovoljni ako se u priču ne uključe i potrošači koje treba motivirati da kupuju lokalno.

-Nađite svog pčelara, vjerujte svom pčelaru jer znate da on to radi, a tu je i nacionalna oznaka Med hrvatskih pčelinjaka. Ako je koristite, vi kao proizvođač jamčite da je to ispravan proizvod i iza vas netko stoji, u ovom slučaju Ministarstvo poljoprivrede – savjetuje Naranđa.

 

Put je to koji bi svi trebali slijediti, potrošači u svim europskim zemljama bi trebali stajati iza svojih pčelara.

-Trebamo osvijestiti potrošače da je za Hrvate najbolji med hrvatski, za Nijemce njemački, a za Slovence slovenski i ako to uspijemo onda je pobjeda naša – ističe Noč. No, do te je pobjede još dalek put.

Ovaj je tekst sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.