Ljudi rođeni nakon ove godine imaju 2.3 puta veći rizik da će oboljeti od raka debelog crijeva

Od raka debelog crijeva godišnje u Hrvatskoj obolijeva oko 3800 osoba, a umire njih oko 2000. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji godišnje obolijeva oko od 90 do 100 osoba, a umire oko 50 osoba. Podaci su ovo na koje je danas na javnozdravstvenoj akciji povodom obilježavanja Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva podsjetio Želimir Bertić sa županijskog Zavoda za javno zdravstvo.

– Iako se brojka unazad 5 godina na nacionalnoj razini smanjuje, ona bi bila još bolja kada bi ljudi redovito sudjelovali u nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Inače, riječ je o karcinomu koji se najčešće pojavljuje iznad 50. godine života. Ako se otkrije na vrijeme, izlječenje je 100-postotno – kazao je Bertić.

Upravo je važnost ranog otkrivanja raka naglasila i profesorica Nataša Antoljak, nacionalna koordinatorica Programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva.

– Zadnjih godina otkrivamo više osoba koje imaju rak, a za to postoje dva razloga. S jedne strane, visok udio starog stanovništva, ali i zato što se provodi probir – naglasila je profesorica Antoljak. Istaknula je kako najveći udio osoba dolazi kada se razviju simptomi bolesti jer uvijek ljudi teško shvaća da je ovaj program namijenjen onima koji nemaju nikakvih znakova bolesti, onima koji nemaju oboljelih u obitelji kao i onima koji sami nemaju rizike kao što su debljina, pušenje, probavni problemi i slično.

Pojačan rizik

-Činjenica je da će mali dio osoba koji se odazovu ovom probiru imati pozitivan test, a još će se kod manjeg broja osoba ispostaviti da imaju rak. No najveća prednost ovog programa je u tome što se otkrivaju zloćudne tvorbe koje se odmah i uklanjaju tako da je kolonoskopija koju su obavili ujedno i terapijska metoda. S druge strane, kada rak metastazira, liječenje je puno manje uspješno čak i s najmodernijim lijekovima – upozorila je profesorica otkrivši i kako mladi, oni rođeni nakon 2000. godine, imaju 2,3 puta veće šanse da će oboljeti od ove vrste karcinoma.

– Osobe rođene nakon 2000. godine imaju 2.3 puta veći rizik da će dobiti rak debelog crijeva. Nažalost, upravo se kod ove dobne skupine događaju najveće pogreške pa oni sami ili čak njihovi liječnici zaborave da bi ovo trebala biti jedna od prvih dijagnoza na koje treba misliti – upozorila je Antoljak.

Simptomi bolesti

Tomislav Trumbetaš, internist gastroenterolog bjelovarske bolnice danas je iz središta Bjelovara također naglasio važnost ranog otkrivanja raka te je otkrio što je najvažnije kako bi sama kolonoskopija protekla što lakše po pacijenta.

– Za kolonoskopiju je bitna dobra priprema pacijenta, no pacijenti dobiju upute kako se pripremiti i uglavnom dolaze jako dobro pripremljeni, a tada ova pretraga nije toliko bolna ni neugodna. Poanta je da se napravi potpuna kolonoskopija, a to znači da se pregleda cijela sluznica debelog crijeva i to uspijevamo u 95 posto slučajeva. Kada vide kakva je to pretraga, ljudi shvate da nije ni toliko bolna i strašna – istaknuo je doktor Trumbetaš pojasnivši kako karcinom debelog crijeva počinje kao jedna mala izraslina, odnosno polip koji se prilikom kolonoskopije može ukloniti.

– Tada je ta osoba izliječena, no to ne znači da neki polip opet neće izrasti pa se preporuča ponavljanje pretrage za 5 do 7 godina. Ipak, tada pacijenti dolaze bez straha. Znaju da će se eventualni polipi ukloniti, da neće trebati na operacije, nema bojazni od metastaza, kemoterapija i slično – kazao je liječnik ukazavši i na simptome na koje pacijenti ne bi smjeli zažmiriti.

-Prvi simptomi koji se mogu javiti su pad u krvnoj slici ili blaga anemija čije se podrijetlo ne vidi. Daljnji simptom je izmjena proljevaste stolice i opstipacije, no to je već uznapredovala bolest. Najčešće pacijenti nemaju simptome i upravo su zato prevencija i rano otkrivanje bolesti izuzetno važni – zaključio je doktor Trumbetaš.

Ulaganje u zdravstvo

Današnju promociju podržao je i bjelovarsko-bilogorske županije Marko Marušić.

– Preventivni pregledi su izuzetno bitni. Danas je u fokusu debelo crijevo, a cilj nam je podići svijest naših sugrađana o važnosti preventive. Bjelovarsko-bilogorska županija će nastaviti sufinancirati naše zdravstvene radnike jer nam je cilj imati što kvalitetnije zdravstveni sustav. Pored ulaganja u infrastrukturu i opremu za što je Županija samo lani uložila rekordnih 30 milijuna eura, itekako je važno ulagati u kadar jer same zgrade i oprema ne vrijede ništa bez ljudi – naglasio je župan Marušić.

 

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.