Naša endokrinologinja upozorava: Debljina ne uzrokuje ‘samo’ visok tlak i šećer, ona se povezuje s čak 13 vrsta karcinoma

U posljednja tri desetljeća stope debljine su se udvostručile, a procjenjuje se da u Hrvatskoj trenutno živi gotovo milijun i 200 tisuća odraslih i adolescenata s prekomjernom tjelesnom masom. To su, naravno, loše i zabrinjavajuće vijesti, budući da je debljina puno više od estetskog problema. Uzrokuje preko 200 različitih bolesti i nosi mnoge probleme. O kojim se bolestima radi i koji su to problemi? Odgovorila nam je subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije Maja Marušić Marić.

-Pretilost je bolest, ima svoju šifru u klasifikaciji bolesti i nosi rizik za razvoj puno drugih kroničnih bolesti, neke od njih su glavni uzrok pobola i smrtnosti. Primjerice srčano – žilne bolesti i razni karcinomi. Moram spomenuti i dijabetes. Poznato je da gotovo 80% dijabetičara tipa 2 pretilo, a nova saznanja nam govore da pretilost može biti i uzrok dijabetesa tipa 1 – pojašnjava sugovornica.

Osim s nastankom bolesti srca i krvnih žila, debljina se povezuje i s 13 vrsta karcinoma, a tu su i autoimune bolesti poput Hashimoto sindroma, autoimune upale štitnjače, hipertenzije, odnosno povišenog krvnog tlaka, čija je vjerojatnost čak tri puta veća u odnosu na osobe s normalnom tjelesnom težinom.

-U današnje vrijeme izraženi i problemi s neplodnošću, a tu su i psihički problemi, zatim i brojni problemi fizičke prirode: bolovi u zglobovima, koljenima, kukovima koji se mijenjaju pod težinom. Brojni su tu i drugi problemi, oko 200 bolesti se spominje da je povezano s pretilošću – upozorava Marušić Marić.

Situacija kod djece i mladih zabrinjavajuća

Statistički, jedna od pet osoba je pretila, a predviđa se da će se taj broj povećati te da će se do 2035. taj broj povećati na jednu od tri osobe. Zabrinjava da situacija niti kod djece nije ništa bolja.

-Nažalost niti kod djece nije ništa bolja situacija. Istraživanje je pokazalo da je trećina djece u dobi od 8 do 9 godina pretilo. Mislim da djeca preslikavaju naše navike – pojašnjava subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije.

Sugovornica ističe kako je pravilne prehrambene navike važno usvojiti još od malih nogu. Usvajaju se u ranom djetinjstvu i ostaju za cijeli život.

-Problem današnjice je i premalo kretanje. Djeca su danas dosta na mobitelima, na računalima, u sjedećim aktivnostima. Premalo je aerobnih aktivnosti  i kretanja i to je jedan veliki problem kod današnje djece. Treba ih potaknuti na nekakav oblik aktivnosti, na treninge, na bilo što jer ono sve što unesu moraju i potrošiti – upozorava sugovornica.

Kako si pomoći?

Prehrambene navike usvajaju se rano, iznimno ih je teško mijenjati, ali ključno za razvoj zdravijih navika.

-Najteže je mijenjati jednom usvojene navike, ali je najučinkovitije. Ljudi zaboravljaju kako jesti hranu. Većinom smo u žurbi, tu hranu samo nabacamo u sebi, a trebalo bi uzeti vremena za obrok, sporije prožvakati hranu, barem 20 minuta jesti obrok jer toliko treba da se razvije osjećaj sitosti – pojašnjava Maja Marušić Marić.

Osim da je važno sporije jesti, važno je i pripaziti što jedemo.

-Promjena prehrane je vrlo bitna, uz sve mogućnosti koje danas imamo, što medikamente, što neke druge, bez promjene načina prehrane rezultati će izostati. Lijekovi nisu čarobni štapić koji će ispraviti sve ono pogrešno što se godinama stvaralo – tumači sugovornica.

Kako savjetuje sugovornica, treba jesti više manjih obroka dnevno koji će potaknuti metabolizam, a uz to, neizostavno je kretanje. Prije, tijekom i nakon implementacija navedenih promjena koje život znače, od iznimne je važnosti kontrolirati svoje zdravstvene vrijednosti.

-Osobe s indeksom tjelesne mase većim od 27 trebali bi redovito kontrolirati svoje vrijednosti šećera u krvi i svoj tlak. Često nam ljudi dođu s visokim tlakom, a niti ne znaju da ga imaju, ne osjete ga što znači da je on duže prisutan i samim time već može razvijati promjene na bubrezima, srcu i mozgu – zaključuje subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije Maja Marušić Marić.

FOTO: Ilustracija/Canva/Klikni.hr

 

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.