Ovo je bio jedan od najrazornijih potresa u našim krajevima, vide li se posljedice i danas?

Na današnji dan, prije 87 godina , točnije. ožujka 1938. zabilježen je potres na Bilogori, magnitude 6,2 po Richteru. Materijalne štete bilo je u gradovima i selima Podravine, najviše u Bjelovaru i Virovitici.

Lokalni tjednik „Glas Bjelovara“ u svom broju od 2. travnja 1938. zabilježio je taj događaj, kojem je posvetio podulji članak. Navodi se kako je potres počeo u 12:17 sati te da su (u bjelovarskom kraju) najviše oštećeni Bjelovar, Veliko Trojstvo i Kapela, gdje se srušio sjeverni zid i toranj crkve Marije Magdalene. Srušene su mnoge kuće, krovovi te dimnjaci kuća.

U jednom ulomku ovako se opisuje: „U okolici Kapele stradala su gotovo sva sela, a naročito je stradalo selo Jabučeta, gdje je mnogo kuća do temelja porušeno, a oko 16 kuća se mora iz temelja na novo graditi. Pučanstvo Kapele i okolice bilo je u tolikom strahu, da je radi ponovljenih potresa, koji su bili slabijeg karaktera a javili se kasnije u više navrata, svijet proboravio cijelu noć kod vatre i nije išao spavati. Veliko Trojstvo doživilo je isto tako teško potresni udarac, koji se ispočetka javio kao podzemna grmljavina, a zatim se tlo počelo tresti tako, da su mnogim ljudima popadali tanjuri i zdjele sa stolova, čaše i razno posuđe sa polica, a zatim nastala neopisiva jurnjava, da se spasi goli život. Cjelokupni događaj zbio se je u neki(h) 10 do 15 sekunda no sa strašnim posljedicama“.

U Velikom Trojstvu je isto tako stradala crkva, župni dvor, učiteljski stan te (najviše) škola, ali i više kuća iz kojih su njihovi stanovnici morali iseliti. Dalje su u članku nabrojene brojne štete po selima u okolici, ali i naveden podatak kako su se između Velikog i Malog Trojstva kod željezničke rampe pojavili „izvori, koji su izbacivali neku mutnu muljevitu masu“. Navodi se i međutim, da je koprivnički kotar prošao još teže te se ukazuje na nužnost pomoći države.

Tako se navedeni potres bilježi kao jedan od najrazornijih na našem području te je zahtijevao hitnu intervenciju državnih vlasti kako bi se osigurala pomoć stradalima i sanirala nastala šteta.

Izvor: Gradski muzej Bjelovar