Kako izbjeći ponavljanje mučnih scenarija trovanja pčela? Ovo su zlatna pravila na koja se ne smije zaboraviti

Kako se bliži sezona intenzivnijih poljoprivrednih radova, a posebno prskanja koje je već  krenulo, rastu i strepnje pčelara kojima su živo u pamćenju masovna trovanja pčela u Međimurju, Bjelovaru, Grubišnom Polju i Daruvaru. Poljoprivreda za pčele, kažu, nikada nije bila opasna kao danas i to zbog ilegalne trgovine pesticidima koja plasira ono što u EU nije dozvoljeno. Kobnim se pri tome pokazalo tretiranje uljane repice protiv repičinog sjajnika.

-Kada dijelu poljoprivrednih proizvođača ne ide kako treba i misle da nije dovoljno dobro tretirano tada pribjegavaju nekim alternativnim postupcima i onda dođemo u probleme – ističe predsjednik Odbora za pčelarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Željko Vukić.

Pčelari stoga traže češće kontrole kako bi se problemi smanjili. Iz Hrvatske poljoprivredne komore ističu kako problem najvećim dijelom stvara malen dio poljoprivrednika i to iz neznanja. Stoga su prije početka sezone tretiranja zajednički sastanak održali odbori Komore za pčelarstvo, ratarstvo, voćarstvo te povrtlarstvo i krumpir jer jedino se zajednički i može pristupiti problemu. Uz snažnije kontrole traže i da Ministarstvo pruži jaču podršku edukaciji. Važnost edukacije i prevencije znaju virovitički pčelari koji stoga već drugu godinu provode edukativnu kampanju i prije nego sezona krene u poljoljekarnama dijele letke i postavljaju plakate na kojima je navedeno sve što se o tretiranju treba znati kada je riječ o očuvanja svih oprašivača.

-Navodi se kada se ne smije prskati pesticidima, odnosno sredstvima koja su otrovna za pčele, bumbare i druge oprašivače, kako postupiti u slučaju da se takva sredstva moraju koristiti. Dakle, ako netko prska sredstvom koje je opasno za pčele o tome mora obavijestiti pašnog povjerenika i Hrvatski pčelarski savez, a na našem letku je navedena osoba koja pokriva naše područje i njen telefonski broj – kaže predsjednik virovitičke pčelarske udruge Mirko Kostelac.

Kako zaštititi oprašivače?

Pravila kojih se treba pridržavati nisu ni komplicirana ni skupa, ne smije se prskati nedozvoljenim sredstvima i ne smije se prskati kada su oprašivači vani, dakle od 8 do 17 do 19 sati. Uz to valja znati i kada se koja kultura tretira. Primjerice, uljanu repicu protiv repičinog sjajnika nema smisla tretirati nakon što ona procvjeta.

-Repičin sjajnik u trenutku kada repica uđe u cvat postaje koristan. On je štetočina dok su cvjetovi u obliku pupa jer ga buše i nagrizaju, takvi pupovi ne daju cvijet, a ako nema cvijeta onda nema ni mahune – tumači potpredsjednik Odbora za ratarstvo HPK Slavimir Brkić.

 

Ako se tretiranjem u cvatnji unište i sjajnik i pčele tada će i uljane repice biti manje, pa ratari time i sebi čine medvjeđu uslugu. Pčelari u Virovitici svjesni su da će njihova kampanja rezultatima uroditi nakon nekog vremena, ali interes su već uspjeli probuditi.

-Imamo čak i situacije da nas zovu vlasnici trgovina mješovitom robom u selima traže taj plakat. Žele ga staviti na trgovinu, pa da ljudi vide – kaže Kostelac.

Tu su praksu preuzele sve virovitičko-podravske pčelarske udruge, financijski ih pomaže Županija, letak je lani podijelila i Pčelarska udruga Bilogora-Bjelovar, a isto je prepoznao i Hrvatski pčelarski savez. Svima im je u interesu poboljšati suradnju s ostalim sektorima jer svi se, ističe Vukić, trebaju međusobno uvažavati.

-Kada kažete da je pčela stoka svi se smiju i kažu da to nije tako. Mi kažemo da je to stoka koja ima najmanju štalicu, košnicu, mobilna je i treba joj pružiti puno pažnje jer je dobra za sve nas – ističe Vukić.

Poznato je da pčele oprašuju oko 80 posto biljaka koje jedemo, pa zamislimo kakav bi svijet bio bez njih.