Najluđa narodna vjerovanja o Velikom petku: Zašto se danas trebamo šišati, a koga bi čitave godine mogli pikati komarci?

Veliki petak oduvijek obilježava muka, smrt, ukop Isusa Krista. Najtužniji je to dan u godini, poznat i kao Žalosni petak. Tada patnju i ljubav uzdižemo iznad smrti. Na Veliki petak mnogi prakticiraju post i smrtni je grijeh jesti meso. Tko bi ga jeo, po rukama bi dobio bradavice i cijelo ljeto bi ga pikali komarci.

– Uz Veliki petak veže se puno zanimljivosti. Primjerice, za onog tko je na taj dan pio vode, tvrdilo se da će cijele godine biti žedan. Zato se pilo vino, jer se vjerovalo da će se pretvoriti u krv. Kruh ispečen na Veliki petak ljude je činio blaženima, ali se morao mijesiti dan ranije. Kad bi se odjeća objesila na sunce, govorili su stari da će ju zaobići moljci i buhe. Ako bi razorili krtičnjake, na Veliki petak se smjelo potjerati krtice, a da bi imali bogate urode, prije izlaska sunca neki su tupim predmetom voćku udarali tri puta. Žene su se morale češljati u ranu zoru, prije sunca. Često su rezale pramičak kose uvjerene da će se tijekom godine početi pomlađivati, kaže Gordana Marta Matunci, poznavateljica narodih običaja bilogorskog kraja.

Šišanje na Veliki petak se preporučivalo jer potiče rast kose i sprečava glavobolju. Tko bi dobro očistio cipele, ne bi ga ujela zmija. Na današnji nisu se smjele ubijati životinje, pa čak ni muhe, ako se nije željelo da te životinje čovjeka muče kroz godinu.

– Odjeću nismo prali i krpali. Žene nisu prele, jer bi se savijala loza i niti bi pri šivanju i tkanju pucale. Kovači nisu kovali, a tesari tesali. Na Veliki petak naši bi stari rano ustajali, umivali se na bunaru, izvoru, iz kopanje ili čabra. Koprivom bi okitili svoja oglavlja, kape, šešire, rupce, peće, marame. Za uho bi zataknuli koprivu da im se uho žari, pri čemu bi rekli: “Zdrav ko’ drijenak, rumen ko’ šipak, otkiva Matunci.