Nećete vjerovati čime su se nekad bojala jaja! Čak i dječjom mokraćom?!

Jaje kao izvor života, simbol i znak plodnosti oduvijek je bio osobit dar u raznim zgodama i prilikama. Jaje se, dakle, darivalo kao znak pažnje, ljubavi, ljepote, zdravlja. Egipćani, Kinezi, Kelti i Grci te još brojni narodi starih civilizacija, vjerovali su da je svijet nastao iz jajeta, prvobitne stvarnosti koja sadrži mnoštvo bića u zametku.

– Jaje se kao načelo reda pojavljuje poslije kaosa. Predstavlja periodičnu obnovu svijeta, ponovno rađanje koje znači povratak. Znamen je besmrtnosti, blagostanja, sigurnosti, unutrašnjih sukoba, kao i kuća, školjka te majčino krilo. Alkemičari su vjerovali da postoji jaje mudraca iz kojeg treba izaći dijete mudrosti – zlato, mudrost. U sanjaricama nalazimo tumačenje kako sanjati jaje obećava izobilje u bliskoj budućnosti, dok jaje – pisanac simbolizira i Kristovo uskrsnuće, govori Gordana Marta Matunci, poznavateljica narodnih običaja.

Najljepše jaje je pisanac, dok su jedni od divnijih primjera nastali upravo u Hrvata. Po jajima se pisao, šaralo, farbalo ih se, bojilo i risalo prirodnim bojama.

– Pisance smo ukrašavali raznim tehnikama, koristeći se onime što nam je uglavnom priroda dala. Boje smo dobivali primjerice kuhanjem ljuske luka crljenca, kore johe, jalše, brijesta, oraha, šiške hrasta lužnjaka, divlje jabuke, gloga, jasena, iglica bora, cikle, špinata, pšenice, zatim gara-čađi uz dodavanje modre galice, vode od brusa, voska, pa čak i dječje mokraće. Tako smo dobivali razne boje, pa smo jaja šarali, strugali, po njima pisali i svemu tome se radovali. Boje su oduvijek imale značajnu dekorativnu i magijsku ulogu. Uz boju i ornamente vjerovalo se u moć i zdravosnu snagu pisanca, podsjeća gospođa Matunci.

Jaja su bila posebna, osobito ako je na njima pisalo sljedeće: “Ovo jaje znak ti budi da te moje srce ljubi”, “Ovo jaje od srca se daje” ili “Bijela ruka pisala, medna usta čitala”.