Ostatke blagoslovljene hrane za Uskrs ne bi trebalo bacati, znate li zašto?

Jedan od uskršnjih običaja je i blagoslov hrane koji je duboko ukorijenjen u kršćanskoj tradiciji. Budući da je Uskrs najveći kršćanski blagdan, koji za vjernike dolazi nakon korizmenog vremena i posta, proslava Uskrsa obilježena je obilnim, slavljeničkim obrokom koji se na veliku subotu ili Uskrs (ovisno od župe do župe) nosi na blagoslov u crkvu.

Oni koji to rade iz godine u godinu zasigurno znaju da se bilo kakvi otpadci takve hrane ili čak i omoti, ne smiju baciti. Razlog tome je poprilično jasan, ističe etnolog Tomislav Matić iz Gradskog muzeja Bjelovar.

– Sve što je doneseno u crkvu i posvećeno je, ne bi se smjelo baciti već se treba spaliti. Tako se radi s cvijećem i grančicama blagoslovljenim na misi na Cvjetnici koji se nakon nekog vremena spaljuju, a slično je i s hranom. Sva preostala hrana nakon blagoslova ne smije se baciti, a nekad je postojao običaj da se se ta hrana koja ostane nakon blagoslova i objeda, bacali na njivu, kako bi ona još bolje rodila jer bi bila blagoslovljena. No, općenito, u vjerničkoj tradiciji ništa posvećeno se ne baca, već se spaljuje – kaže Matić napominjući da su nekada i stari oltari u crkvama, kada su se mijenjali, ako ne bi dobili svoje novo mjesto, bili spaljivani.