Novosti u Prekršajnom zakonu: Tko ide na sud, gubi pravo na popust

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije predložilo je izmjene Prekršajnog zakona koje će uskoro stupiti na snagu, prvenstveno usmjerene na smanjenje broja predmeta na sudovima, ubrzanje postupaka i povećanje učinkovitosti kroz digitalizaciju.

Najznačajnija promjena koju će građani osjetiti je ukidanje mogućnosti plaćanja umanjene novčane kazne po presudi suda. Prema trenutno važećem zakonu, svi okrivljenici kojima je izrečena novčana kazna, neovisno o tomu je li riječ o presudi, prekršajnom nalogu ili obaveznom prekršajnom nalogu, imaju pogodnost da dobrovoljnom uplatom dvije trećine izrečene kazne u određenom roku podmire kaznu u cijelosti. Novim izmjenama zakona, ova pogodnost ukida se samo za presude kojima se okrivljenik proglašava krivim, dok za prekršajne naloge i obavezne prekršajne naloge mogućnost plaćanja dvije trećine kazne i dalje ostaje.

Cilj ove promjene je motivirati počinitelje prekršaja da plate kaznu ranije u postupku, po prekršajnom nalogu, umjesto da čekaju sudsku presudu, čime se želi smanjiti opterećenje sudova.

Građani će stoga morati dobro razmisliti isplati li im se ulagati prigovor na prekršajni nalog i pokretati sudski postupak, jer će nakon presude morati platiti puni iznos kazne.

Istovremeno, policija će moći izdati usmeno ili pisano upozorenje za prekršaje s novčanom kaznom do 300 eura, što je značajno povećanje u odnosu na dosadašnji limit od 132,72 eura. Ovo znači da će za veći broj lakših prekršaja, ako se procijeni da su osobito lake naravi i ako osoba nije ranije činila slične prekršaje, biti izdano samo upozorenje umjesto novčane kazne.

Također, proširuje se mogućnost naplate kazne na mjestu počinjenja prekršaja. Za prekršaje s novčanom kaznom do 380 eura (ranije 265,45 eura) policija i drugi ovlašteni službenici moći će naplatiti kaznu na licu mjesta u visini polovice propisanog minimuma. Ovo znači da će se više prekršaja moći riješiti odmah, bez pokretanja formalnog postupka, što također rasterećuje sustav.

Podignuta je i granica za izdavanje obaveznog prekršajnog naloga. Ovlašteni tužitelji moći će izdati obavezni prekršajni nalog za prekršaje s novčanom kaznom do 1.000 eura za fizičke osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi, što je povećanje u odnosu na dosadašnji limit od 663,61 eura.

Druga velika novina je digitalizacija prekršajnog postupka kroz uvođenje elektroničke komunikacije sa sudovima. Ovo podrazumijeva mogućnost podnošenja podnesaka elektroničkim putem i dostavu sudskih dokumenata u elektronički poštanski pretinac. Za pojedine sudionike postupka (državna tijela, odvjetnike, vještake, pravne osobe kao tužitelje) elektronička komunikacija postaje obavezna, dok je za građane dobrovoljna. Uvođenjem e-komunikacije očekuje se brže odvijanje postupaka i smanjenje troškova za sve uključene strane. Izmjene Zakona trenutno su u e-savjetovanju.