Zbog Zakona o grobljima čitav sabor na nogama. Zastupnica: Otvorili ste Pandorinu kutiju!

Hrvatski sabor danas je bio poprište burne rasprave o novom Zakonu o grobljima, koji nakon 27 godina zamjenjuje postojeći zakon. Iako na prvi pogled izgleda kao tehnički propis, pokazalo se da je riječ o zakonu koji duboko zadire u pitanja nacionalnog identiteta i sjećanja.

Zastupnica SDSS-a Anja Šimpraga upozorila je da zakon otvara “Pandorinu kutiju”, tvrdeći da pod izlikom zaštite nacionalnih osjećaja otvara vrata diskriminaciji i arbitrarnosti. Posebno problematičnim smatra dio koji se odnosi na uklanjanje spomenika koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje, jer se previše prostora ostavlja za subjektivno tumačenje.

“Za jedne ćirilični natpis je uvredljiv, a za druge dio identiteta”, naglasila je Šimpraga.

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić branio je zakon tvrdeći da je primjeren demokratskoj državi u 21. stoljeću i da ne traži ništa više nego da groblja budu uređena sukladno zakonu, da natpisi na grobovima ne vrijeđaju moralne, vjerske i nacionalne osjećaje građana i da budu u skladu s Ustavom.

Prema novom zakonu, sporni spomenici postavljeni nakon 30. svibnja 1990. moći će se prijaviti nadležnom upravnom tijelu županije. O prijavi će odlučivati povjerenstvo sastavljeno od pet članova, među kojima će obvezno biti povjesničar, pravnik, povjesničar umjetnosti i arhitekt. Njihovo mišljenje, međutim, neće biti obvezujuće.

Upravo je ta odredba izazvala reakciju Irene Dragić iz Kluba SDP-a, koja je upitala: “Ako mišljenje povjerenstva nije obvezujuće, vodi li to u samovolju?” Ocijenila je da takav model otvara prostor za političko manipuliranje i ideološke interpretacije prošlosti.

Zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić pokušao je umiriti strasti tvrdeći da nitko neće uklanjati natpise na ćirilici, ali hoće četničke spomenike. Njegov stranački kolega Tomislav Josić pojasnio je da se zakonom uklanjaju spomenici postavljeni nakon 30. svibnja 1990., a tada nije bilo ustaša u Hrvatskoj niti ustaških spomenika.

Zvonimir Troskot iz Kluba Mosta izrazio je pak zabrinutost zbog skraćivanja rokova za premještanje posmrtnih ostataka, tvrdeći da je cilj te odredbe omogućavanje potapanja Kosinjskog polja za potrebe hidrocentrale.

Što zakon donosi građanima?

Osim kontroverzne odredbe o spomenicima, novi Zakon o grobljima donosi i niz važnih promjena za građane. Javni bilježnici će po službenoj dužnosti dostavljati rješenja o nasljeđivanju upravitelju groblja, pa građani više neće morati sami podnositi zahtjeve za upis novog korisnika nakon smrti člana obitelji.

Dio grobnog očevidnika s podacima o grobnim mjestima bit će javan i objavljen na web stranicama upravitelja groblja, što će olakšati pristup informacijama o dostupnosti grobnih mjesta.

Zakon također standardizira rokove između ukopa na 10 godina za grob i 20 godina za grobnicu, a po prvi put jasno regulira što se može učiniti s kremiranim posmrtnim ostacima, dajući lokalnim samoupravama mogućnost da odrede mjesta za prosipanje pepela.

Promjena koju nikako ne smijete propustiti

Ako ne plaćate godišnju grobnu naknadu i dugovanje prijeđe iznos od deset godišnjih naknada, upravitelj groblja vas mora obavijestiti i dati vam rok od 30 dana da podmirite dug. Tek nakon toga možete izgubiti pravo korištenja grobnog mjesta, koje se tada smatra grobnim mjestom bez korisnika i može se dodijeliti nekom drugom. Ovo je izuzetno važno jer mnogi ljudi nisu svjesni da zbog neplaćanja naknade mogu izgubiti grobno mjesto koje možda ima i veliku sentimentalnu vrijednost.

Novi zakon po prvi put daje i poseban status memorijalnim grobljima za stradale u Domovinskom ratu. Njima neće upravljati lokalne jedinice, već ministarstvo nadležno za hrvatske branitelje.

Lokalne jedinice samouprave imaju rok od godine dana za donošenje odluka kojima će detaljnije urediti upravljanje grobljima na svom području, a upravitelji groblja imaju rok od 60 dana za usklađivanje poslovanja s novim odredbama.